Milan Plavšić o “pametnom odlaganju otpada” u Banjaluci

-UNDP je zajedno sa gradom BL pokrenuo pilot projekat pod nazivom „FUTURE CITY INNOVATION CHALLENGE“
– Projekat se odnosi implementaciju rješenja u domenu tzv. pametnih gradova.
– Mogućnost učešća na ovom projektu imale su sve privatne kompanije, naučno obrazovne institucije, udruženja i javne institucije koje su bile spremne ponuditi inovativna rješenja, na tehnološkoj osnovi koja bi grad BL učinila „pametnijim, sigurnijim i čistijim“ kaže Milan Plavšić iz firme Planet soft.


– Inicijatori projekta definisali su oblasti unutra kojih je bilo potrebno ponuditi rješenje, a to su: javne usluge, javni prostori i tzv „otpornost grada“ (odnosi se na rješenja koja bi povećala otpornost grada na prirodne nepogode ili pandemije/epidemije kao što je aktuelni Covid 19)
-Planet soft već neko vrijeme prati svjetske trendove iz oblasti digitalne transformacije, sa posebnim osvrtom na „smart city“ koncept i tehnologije, tako smo ovaj poziv spremno dočekali. Za potrebe ovog projekta određeno je nekoliko gradskih i prigradskih naselja u kojima će ješenja biti implementirana u pilot fazi: Lazarevo 1 i 2, Karanovac, Krupa na Vrbasu, Agino selo i Bočac.
– Aplikaciju za učešće na ovom projektu dostavilo je 50 zainteresovanih učesnika, a izabrano je 10 u različitim oblastima.
– Naša kompanija je aplicirala sa rješenjem koje se odnosi na „pametno upravljanje otpadom“ tzv „smart waste management“, jer smo nekontrolisanu produkciju otpada prepoznali kao najbrže rastući problem sa kojim se suočava gradska administracija, ali i naši sugrađani. Smatramo da ćemo pomoću našeg rješenja olakšati svim učesnicim u lancu proizvodnje i uklanjanaja otpada, a uz sve olakšice koje ovo rješenje donosi želimo i pozitivno uticati na svjest naših sugrađana da naš grad učinimo čistim i poželjnim za život velikog broja ljudi, što je ujedno i bio naš osnovni motiv za učešće na ovom projektu.
-Moja uloga u pripremi projekata odnosila se na analizu najbolje svjetske prakse u ovom domenu, zadovoljavanju rigoroznih pravnih, tehničkih i funkcionalnih uslova koji su bili jasno definisani od strane UNDP-a kao inicijatora projekta i finalna priprema aplikacije, naravno nemjerljiv i veliki doprinos su dale moje kolege iz firme koje su sve to što smo analizirali pretvorili u tehnički izvodljivo i funkcionalno rješenje i bez čijeg učešća bi sve ovo ostalo mrtvo slovo na papiru.


– Ukratko o rješenju:
U kontejnere se instaliraju senzori koji očitavaju popunjenost kontejnera otpadom, poziciju kontejnera na mapi, sa ugrađenim alarmom za detekciju požara, sve podatke senzori putem LoRa wan mreže šalju na softversku platformu koja se sastoji od web aplikacije i mobilne aplikacije.
WEB aplikaciju koriste zaposleni u GU koji su zaduženi za monitoring rada komunalnih preduzeća i komunalna preduzeća koja pored uvida u popunjenost kontejnera, na osnovu napredne analitike imaju mogućnost optimizacije ruta kretenja vozila za odvoz otpada te na taj način smanjiti direktne troškove koje ta aktivnost inicira (izbjegava se obilazak kontejnera i lokacija koji su prazni ili u kojima ima još prostora za odlaganje), zatim vrši se predikcija dinamike popunjavanja kontejenera i formira se baza podataka kontejnera i njihovo pozicioniranje na mapi, pored finansijskih benefita koji su jasno mjerljivi, optimizacija ruta dovodi i do smanjenja emisije CO2 gasova. Finansijski potencijal smanjenja troškova imao bi direktan uticaj i na građane, jer bi se samim tim stekli uslovi i da se cjena odvoza otpada smanji.
Što se tiče mobilene aplikacije, namjenjena je građanima koji pomoću nje mogu da vide da li je kontejner pun, pa ako jeste da ne odvoze otpad, tj da pronađu na mapi prvi sledeći kontejner koji ima dovoljno prostora da se otpad propisno odloži. Pored ovog imaju i mogućnost prjave uočenih nepravilnosti u pogledu otvoza otpada.
– Sinoć sam (11.08.) na Kastelu u organizaciji ICBL-a učestvovao na panel diskusiji u kojoj su učestvovali i predstavnici institucija čija rješenja su izabrana za realizaciju ali i drugi predstavnici interesnih grupa u gradu BL.
Pored prezentacije rješenja koja su izabrana, diskutovali smo o viziji kako vidimo Banja Luku 2030 godine, a sve u kontekstu modernizacije i digitalne transformacije.
Planet soft i ja kao dio te kompanije imamo jasno opredejeljenje i viziju da upotrebom znanja, vještina i iskustva koje posjedujemo, te uz primjenu najbolje svjetske prakse iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija Banja Luci i njenim građanima omogućimo lakši i ljepši život, pri tome vodeći računa o zadovoljenju svih ekoloških standarda.
Na konkretno pitanje kako vidimo Banja Luku 2030, nemamo dilemu, vidimo je kao najpoželjniji grad za život u BiH i šire, ali ne 2030. već odmah danas!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije BLmojgrad portala. Ostavite komentar: