Proteklih dana Banjaluka je, zajedno s brojnim drugim lokalnim zajednicama, izgledala kao veliki otvoreni klizališni teren. Ulice, trotoari, parking-prostori, pa čak i stepeništa, bili su prekriveni debelim slojevima leda. Slabo očišćen snijeg i niske temperature stvorili su uslove u kojima je svaki izlazak iz kuće nosio rizik – kako za pješake, tako i za vozače.
Za mnoge je i obična šetnja do prodavnice bila izazov. Posebno teško bilo je starijim osobama, koje se prirodno sporije kreću, ali i roditeljima sa bebama u kolicima. Klizavi trotoari nisu ostavljali mnogo prostora za sigurnost, a neki građani, nažalost, nisu imali sreće.
Iz Doma zdravlja Banjaluka potvrđuju da su posljedice poledice već vidljive. U posljednjih nekoliko dana zabilježen je manji porast broja pacijenata koji su pomoć potražili u Službi hitne medicinske pomoći zbog padova na ledu i snijegu, što je, kako navode, uobičajeno za zimski period.
– Tokom vikenda, odnosno od petka do ponedjeljka, zbrinuto je ukupno 19 pacijenata sa povredama nastalim nakon padova. Najčešće su u pitanju bile povrede gornjih i donjih ekstremiteta, dok su tri pacijenta zadobila povrede glave. Zabilježeno je i nekoliko preloma – potvrdili su iz banjalučkog Doma zdravlja.
Svi pacijenti su adekvatno zbrinuti, a većina povreda bila je lakšeg do umjerenog stepena. Teže i životno ugrožavajuće povrede, kako naglašavaju ljekari, srećom nisu česte, ali se građanima i dalje preporučuje maksimalan oprez prilikom kretanja u uslovima poledice.
U ovakvim situacijama često se postavlja pitanje – imaju li građani pravo na naknadu štete ako se povrijede na neočišćenim trotoarima, pasarelama ili pješačkim prelazima? Ili ako vozilo prokliže na zaleđenoj cesti i dođe do oštećenja? Odgovor je – da, ali procedura nije jednostavna i zahtijeva strpljenje.
Pravnik Milko Grmuša ističe da odgovornost za stanje gradskih saobraćajnica i trotoara snosi Grad. Prema njegovim riječima, svaka osoba koja pretrpi tjelesnu povredu zbog neočišćenih i zaleđenih površina ima pravo da traži naknadu štete.
– Grad bi trebalo da refundira odgovarajući iznos naknade svakome ko pretrpi povredu. Visina naknade zavisi od vrste povrede, težine posljedica, ali i od toga da li je povrijeđena osoba zaposlena – pojašnjava Grmuša.
Međutim, da bi se to pravo ostvarilo, neophodno je obezbijediti dokaze. Povrijeđeni mora pokazati da je bio trijezan, da se normalno kretao i da nije sam skrivio povredu. Ključan je odlazak ljekaru i pribavljanje medicinske dokumentacije u kojoj je jasno navedeno kakva je povreda nastala, gdje i pod kojim okolnostima.
– Što više dokumentacije imate, lakše ćete ostvariti svoje pravo. Nije jednostavno kada se traži novac, ali mehanizmi postoje – dodaje Grmuša.
Slična pravila važe i za vozače koji su pretrpjeli štetu na vozilima zbog poledice i neočišćenih saobraćajnica. Ako se utvrdi da je vozilo imalo propisanu zimsku opremu, da vozač nije bio pod dejstvom alkohola ili opijata, te da je poštovao saobraćajne propise i ograničenja brzine, postoji osnov za traženje naknade štete.
U tim slučajevima neophodno je prijaviti oštećenje, obezbijediti policijski zapisnik, kao i predračun ili procjenu štete iz servisa.
Iako zima i snijeg nisu iznenađenje, stanje na ulicama Banjaluke proteklih dana pokazalo je koliko neadekvatno održavanje javnih površina može da ugrozi bezbjednost građana. Dok pješaci strahuju od padova, a vozači od proklizavanja i oštećenja vozila, stručnjaci podsjećaju da odgovornost postoji – kao i pravo građana da traže naknadu štete.
