Sudovi u BiH počeli su da u presudama koje objavljuju na svojim sajtovima, umjesto imena osuđenika, objavljuju samo njihove inicijale, što je izazvalo oštar revolt među novinarima, koji ističu da se s ovakvom praksom dosad nisu susretali te da je na ovaj način zanemaren interes javnosti.
U pokušaju da saznaju imena osuđenih lica novinari nailaze na zid ćutnje, jer, kako im je rečeno, Uputstvo za anonimizaciju sudskih odluka, koje je nedavno donio Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS), to ne dozvoljava.
Hladan tuš novinari su doživjeli kada su pokušali izvještavati o četvorici muškaraca koji su u Kantonalnom sudu u Zenici nepravosnažno osuđeni za pljačku trgovine, a u presudi, objavljenoj na internet stranici Suda, nisu navedena njihova imena.
“Nezavisne” su se tada obratile ovom sudu, u kojem su nam kazali da ne mogu otkrivati imena osuđenih zbog, kako su naveli, novih smjernica VSTS-a, a više sreće nismo imali ni u Kantonalnom tužilaštvu ZDK.
“Napominjemo vam da se objava sudskih odluka vrši u skladu s Uputstvom VSTV-a za anonimizaciju sudskih odluka, koje je objavljeno u ‘Službenom glasniku BiH’ broj 30/21”, odgovoreno nam je iz Kantonalnog tužilaštva ZDK.
“Nezavisne novine” su u posjedu tog uputstva i u njemu se, zaista, navodi da se umjesto imena objavljuju samo inicijali.
Štaviše, otišlo se toliko daleko da je u uputstvu navedeno da se, u slučaju da je na osnovu inicijala optuženog lako utvrditi o kome se radi, mogu koristiti drugi inicijali koji se ne mogu dovesti u vezu s imenom koje se anonimizira.
Krije se čak i grad odakle je osuđenik, pa se, umjesto toga, upisuje samo inicijal, odnosno početno veliko štampano slovo kojem se dodaje tačka.
VSTS je naveo da se ime i prezime osuđenog ne kriju samo ako su u pitanju krivična djela koja ne zastarijevaju te krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma, trgovine ljudima, pranja novca i slično.
Amra Brkić Čekić, novinarka “Oslobođenja”, ogorčena je zbog novonastale situacije.
“Duže od 12 godina pratim suđenja i dosad se ovo nije desilo. Anonimiziranjem optuženih i presuđenih osoba uskraćuje se pravo da javnost bude informisana. Ovdje se radi o ozbiljnim krivičnim predmetima, a ne brakorazvodnim parnicama. Postavlja se pitanje da li ćemo mi koji prisustvujemo suđenjima smjeti objavljivati identitet optuženih. Ukoliko i to uskrate, ima li smisla uopće izvještavati”, ističe Brkić Čekićeva.
Nebojša Tomašević, novinar “Glasa Srpske”, ističe da se neobjavljivanjem identiteta osuđenih osoba uskraćuje pravo da javnost bude objektivno informisana.
“Takođe, ta odluka, koju već primjenjuju pojedini sudovi, je kontradiktorna sama po sebi, jer su suđenja javna, mogu se pratiti i svako ko želi može doći i saznati ko je optuženi. Takođe, time se krši opšti interes da ljudi znaju da u njihovom okruženju opasna osoba koja je sklona kriminalu”, kaže Tomašević.
On naglašava da se skrivanjem podataka i identiteta osuđenih negativno utiče na gerenalnu prevenciju.
“Mnogima je najveća kočnica da prekrše zakon osuda sredine, a te osude ne može biti ako krijemo imena optuženih i osuđenih”, istakao je Tomašević.
Iako, dakle, pravosudne insitucije anonimiziraju svoje odluke, iz VSTS-a tvrde da to nije obavezujuće.
“Sudovi i tužilaštva u BiH su upoznati sa sadržajem novog uputstva i preporučeno im je da ga koriste prilikom anonimizacije odluka koje dostavljaju VSTV-u BiH na objavu u bazi sudskih odluka, ali ono nije obvezujuće”, ističu iz VSTS-a u izjavi za “Nezavisne novine”.
Kako tvrde, u izradi novog uputstva je vođeno računa o poštivanju Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH. Dodaju da je doneseno kako bi se uspostavila pravična ravnoteža između interesa javnosti i potrebe zaštite ličnih podataka i privatnosti.
“Na proaktivnijem informisanju javnosti o radu pravosudnih institucija putem objave sudskih odluka će se dodatno raditi u narednom jednogodišnjem periodu, koji bi trebalo da se okonča normativnim uređenjem objavljivanja sudskih odluka”, navode iz VSTS-a.
Izvor: Srpskainfo
