Svaki četvrti građanin BiH smatra da su napadi na novinare opravdani, iako tvrde da medijima vjeruju više nego institucijama, nevladinom sektoru ili političarima.
Ipak, u Republici Srpskoj građani više vjeruju sveštenicima nego novinarima.
Pokazalo je to istraživanje, koje već godinama uoči 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, objavljuju Fondacija “Fridrih Ebert” u BiH i Udruženje BH novinari.
Građani BiH, kako je pokazalo ovo istraživanje, smatraju da mediji nisu slobodni, jer su pod uticajem politike i ekonomski su zavisni.
Skoro 60 odsto ispitanika na nivou BiH i čak 76 odsto u Srpskoj tvrde da političari i političke stranke najviše krše novinarska prava i medijske slobode.
Opravdavaju napade
Ipak i takvim, neslobodnim medijima, koji rade pod pritiskom, građani najviše vjeruju. Ustvari, još od 2009. godine, kada je provedeno prvo ovakvo istraživanje, na listi povjerenja vode mediji i vjerske zajednice.
Ove godine je na nivou BiH rezultat izjednačen: i mediji i vjerske zajednice su dobile glasove 76 odsto građana. Međutim, građani Srpske više vjeruju sveštenicima nego novinarima. U Srpskoj se 82 odsto ispitanika izjasnilo da najviše vjeruju vjerskim zajednicama, dok je 76 odsto građana na prvo mjesto stavilo novinare i medije.
Već nekoliko godina pada povjerenje građana u nevladin sektor, međunarodnu zajednicu, institucije vlasti, te u političare i političke stranke, koje su uvijek na začelju tabele.
Posebno je zabrinjavajuće da već nekoliko godina znatan broj građana smatra da su u nekim situacijama napadi na novinare opravdani. Tako misli 23 odsto građana BiH, odnosno 25 odsto ispitanika iz Federacije BiH i 20 odsto iz Republike Srpske.
RTV pretplata
Uprkos stalnom rastu uticaja interneta i društvenih mreža, skoro 60 odsto građana BiH i danas smatra da je televizija presudna za kvalitetno informisanje. Zanimljivo je da u Srpskoj uticaj internet medija veći nego u Federaciji BiH.
I ove godine se potvrdilo da se većina građana Srpske, njih skoro 70 odsto, zalaže za ukidanje RTV pretplate, jer smatraju da javni servisi treba da se finansiraju direktno iz budžeta.
Ovo godine po prvi put u istraživanje o stavovima građana BiH o medijima i novinarskoj profesiji uvedena su i pianja u vezi sa izvještavanjem o korona pandemiji. Stavovi o kvalitetu informisanja o ovoj temi i profesionalnosti novinara su podijeljeni.
– Podijeljeno mišljenje je i o tome da li su mediji, naročito portali, doprinosili širenju straha i dezinformacija o pandemiji korona virusa. Ipak, ispitanici iz RS, u odnosu na ispitanike iz Federacije BiH, u većem procentu osjećaju se kvalitetnije informisanim i smatraju da mediji nisu doprinijeli širenju straha i dezinformacija – navodi se u istraživanju.
BiH na 58. mjestu
Povodom Svjetskog dana slobode medija ponovo je u fokusu interesovanja i Indeks medijskih sloboda za 2021. godinu, koju je krajem aprila objavila organizacija “Reporteri bez granica”.
BiH se, kao i prošle godine, nalazi na 58. mjestu, od ukupno 180 zemalja obuhvaćenih ovim monitoringom.
U izveštaju se navodi da se u BiH nastavlja manipulacija medijima u političke svrhe, što je posebno izraženo u javnim servisima. Istaknut je, međutim, i napredak kada je u pitanju istraživačko novinarstvo, jer je, kako se navodi, ”nekoliko onlajn medija otkrilo značajne slučajeve korupcije tokom prošle godine”.
Kao i ranijih godina, na vrhu liste, kao zemlje u kojima su medijske slobode na najvišem nivou, prednjače četiri skandinavske zemlje, i to ovim redom: Norveška, Finska, Švedska i Danska.
Od velikih sila nalošije je plasirana Kina, koja se nalazi na neslavnom 177. mjestu od ukupno 180 zemalja, dok su na samom začelju Sjeverna Koreja i Eritreja.
Kada je u pitanju region, najbolje je plasirana Slovenija, koja je na 36. mjestu, dok je Hrvatska na 56. poziciji. Sjeverna Makedonija je na 90, Srbija na 93. i Crna Gora na 104. mjestu.
NEPRIJATELJSKO OKRUŽENJE
U izvještaju “Reportera bez granica” se navodi da u BiH vlada polarizovana politička klima, koja je stvorila neprijateljsko okruženje za slobodu medija i koja je obilježena stalnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom.
Čak se navodi da su “sve više evidentne uređivačke politike koje odražavaju etničku podjelu i govor mržnje”, te da se “novinari napadaju zbog svog etničkog porijekla i tema o kojima izvještavaju”.
Kao problem je navedeno i to što tužbe za klevetu političarima često služe kao alat za zastrašivanje i disciplinovanje novinara.
Izvor: Srpskainfo
