Zašto su nam djeca iskrivljena? Evo odgovora

Evo kako je izgledao čas fizičkog kad smo bili u SFRJ

Lokacija: 7. gimnazija, Maribor, Ljudska Republika Slovenija. Datum: 12. mart 1957. godine. Šta nam ova fotografija govori? Govori nam kakav je značaj nekada naša država (jer Slovenija je bila deo SFRJ kao i mi) pridavala školskom tjelesnom vaspitanju, a samim tim i budućnosti čitavog društva.

Đaci 7. gimnazije u Mariboru na  času tjelovežbe, odnosno fizičkog vaspitanja. 20 odsto đaka te škole redovno je vežbalo pri sekciji Partizana.

Samo starije generacije današnjih stanovnika pamte vreijme kada je tjelesno vaspitanje u školama bilo tretirano kao pravi pravcati predmet, i kada mu je bilo pristupano sa velikom ozbiljnošću. Dakako, pričamo o generacijama koje su stasavale prvih decenija nakon Drugog svjetskog rata, tokom ranog perioda Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Socijalizam kao sistem polazi uvijek od pitanja šta je dobro za društvo u cjelini, i pokušava da eliminiše sve pojave koje su asocijalne a posebno one koje su antisocijalne. Ponekad je to dobro, a ponekad nije, posebno ne onda kada se vlastodršci zanesu u samouvjerenosti u svoju vaskoliku “mudrost”.

Akcenat koji se stavljao na tjelesno vaspitanje kao stvar od opštedruštvene koristi svakako je bio pozitivan. U zdravom tjelu — zdrav duh. A nema zdravog društva bez zdravog duha njegovih pripadnika, niti ga ima bez tjelesno zdravih ljudi.

Upravo je ta ozbiljnost kojom se pristupalo časovima fizičkog u Titovoj Jugoslaviji vidljiva na ovoj slici koja je 12. marta 1957. godine nastala u 7. gimnaziji u Mariboru, u Ljudskoj (Narodnoj) Republici Sloveniji.

Ljudsko tijelo, fizička aktivnost, rad, zdravlje: to su stvari koje su se nekada slavile. Nije to samo bilo u socijalizmu; ako pogledamo sokolski pokret tokom Kraljevine Srbije i posebno  Kraljevine Jugoslavije, vidjećemo istu tendenciju.

Danas je sve to izgubljeno. Djeca se krive u “školskim klupama”, a časovi fizičkog vaspitanja se tretiraju kao duža varijanta velikog odmora, kao da tih četrdeset pet minuta treba potrošiti na relaksaciju mozga i zezanje. Mnogi uopšte i ne pohađaju časove fizičkog.

Nije ni čudo što smo na dnu evropske ljestvice što se zdravlja tiče. Niti je čudo što nam je društvo u cjelini u stanju u kakvom je.

Izvor:Telegraf.rs

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije BLmojgrad portala. Ostavite komentar: