Vrbas prljav, o izgradnji kolektora se priča decenijama

Tokom ljetnjih dana na obali Vrbasa u posljednjih nekoliko godina sve je manje kupača.
Neprijatan miris i zagađena rijeka samo su neki od razloga zašto je to tako. Samo od Zelenog mosta do Venecija mosta ima čak osamnaest kanalizacionih cijevi koje idu duž obale Vrbasa.

Izgradnja kolektora i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda Grad, a i sami građani vide kao jedino rješenje, a o njemu se govori već decenijama.

Banjalučanin koji živi na Mejdanu, i odrastao je uz Vrbas za Srpskainfo kaže da se u njemu nije kupao sigurno već četiri godine zbog nesnosnog smrada i smeća.
Kada uđete ili se čak i približite danas Vrbasu, osjetite nesnosan smrad. E sad zamislite, kako je kada se kupate. Želja mi je da se vratim u Vrbas, ali u ovakav, ne, bar dok se ne riješi nešto – rekao je on.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za komunalne poslove Boriša Mandić najavili su kolektore za pročišćavanje otpadnih voda.

– Grad Banjaluka radi prvi kolektor. Ja želim da se o tom kolektoru priča, da se govori, ali naravno, mi ćemo djelovati. Ove godine ćemo započeti infrastrukturne radove, to je na rijeci Crkvenoj. To znači da ćemo za 50 odsto poboljšati kvalitet i bistroću i čistoću naše rijeke Vrbasa. Kolektor i izgradnja kolektora je ogromna priča. Ona je višemilionska priča. Sam projekat je bliže stotinu miliona maraka. Ali, mi krećemo sa izgradnjom najvažnijeg kolektora. Čistimo naše rijeke, čuvamo naše rijeke – istakao je Stanivuković.
Boriša Mandić iz Odjeljenja za komunalne poslove ističe da Grad Banjaluku očekuju veliki projekti u narednom periodu, a jedan od najznačajnijih je pročištač otpadnih voda.
Mi očekujemo da ćemo već krajem ove godine početi sa izgradnjom pročišćavača otpadnih voda. Ako ne ove, onda sigurno naredne. To će biti najveći i najuticajniji kapitalni projekat u istoriji Grada. Šta će to značiti za sam Grad? Značiće promociju turizma, aktiviranje sportskih aktivnosti, rekreativnih aktivnosti. Sav otpad koji završi u malim rijekama, pritokama, ide u Vrbas, što znači da je veoma važno izgraditi kolektor – istakao je Mandić.

Docent na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Ognjen Šukalo ističe da se možemo obradovati viješću da će Grad nastaviti sa ulaganjima u rješavanje jednog od najvećih problema Banjaluke i činjenice da nam u Vrbasu i drugim vodotokovima završavaju neprerađene fekalne vode.

– Elementi projektne dokumentacije postoje, vjerovatno se izrađuju i novi. Sistem kanalizacione mreže se gradio decenijama, gradi se i dalje, a stari dijelovi, nadam se, održavaju. Iz budžeta se izdvajaju sredstva za to. Ako su ta sredstva značajna, možemo to samo pohvaliti. Sa druge strane, moramo biti u stanju da razumijemo realne domete ovako najavljene gradnje – rekao je Šukalo za Srpskainfo.

Kolektori, dodaje on su dio ukupne kanalizacione mreže, ali oni ni na koji način ne vrše funkciju prečišćavanja.

– Za tu namjenu se grade posebna postrojenja, do kojih kolektori treba da dovedu otpadne vode. Ovakva postrojenja obično koštaju veoma mnogo (i u izgradnji i u radu) i zbog toga je njihova gradnja u Banjaluci decenijama bila odlagana. Ako ja dobro razumijem najave iz Grada, novost je da, po okončanju ove faze izgradnje kanalizacione mreže, fekalne vode više neće biti ispuštane u Crkvenu. Biće svedene u cijevi višeg reda i preusmjerene ka trasi glavnog kolektora, koja ide ka Delibašinom selu, gdje je planski predviđeno postrojenje za prečišćavanje – ističe Šukalo.

Pošto smo daleko od izgradnje postrojenja, a daleko smo i od kompletiranja glavnog kolektora, otpadne vode, Šukalo pretpostavlja da će se sa Lauša to sprovesti direktno u Vrbas, nizvodno od Incela.

– To jeste olakšanje za stanovnike Lauša, Doca i Borika, kao i za sam centar i područje tvrđave Kastel. Ipak, to nije rješenje velikog problema i ekološke i kulturološke stigme koju kao grad nosimo – rekao je Šukalo.

Još tokom prethodne administracije, najavljivani su kolektori za pročišćavanje otpadnih voda, ali se i tada odustalo, jer je projekat tada iznosio skoro 40 miliona maraka i bivša gradska administracija se nije uhvatila u koštac sa ovim problemom.

KAKO RIJEŠITI OVAJ PROBLEM?
Prema mišljenju Šukala, postoje dva načina da se ovaj problem riješi. Prvi je taj da se i gradska administracija i mi svi, kao zajednica obavežemo na veliko ulaganje, zaduživanje i žrtve i rizike koje to nosi, te da izgradimo jedno centralno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Izgradnja postrojenja košta kao cijeli jedan godišnji gradski budžet. Drugi način je, kaže Šukalo, da se promijeni pristup na tehnološkom i planerskom nivou i da pokušamo u fazama, kroz nekoliko decenija, da gradimo decentralizovan sistem manjih postrojenja u različitim dijelovima grada. Tehnologije za ovaj drugi način, smatra Šukalo, postoje, ali je potrebno da ih ozbiljno uzmemo u obzir.

Izvor: Srpskainfo

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije BLmojgrad portala. Ostavite komentar:
PODIJELI