Roman Tome Marića “Krv na crvenom” koji je doživio nekoliko izdanja, dramaturški je obradio poznati scenarista i reditelj Ratko Orozović i tako je pretvoren u filmsku i pozorišnu priču.
Filmovane priče po knjigama Tome Marića “Bio jednom jedan šampion” i “Kad je lopta imala dušu” osvojile su brojne nagrade, a priča o Banjaluci i Fudbalskom klubu Borac ispričana kroz knjigu “Kad je lopta imala dušu” dobitnik je Grand pri “Zlatni bor” 2005. godine, koju je režirao čuveni reditelj Miomir Miki Stamenković, a to mu je bio i prvi Grand pri u njegovoj sjajnoj filmskoj karijeri.
– Dosadašnje iskustvo, kad su filmovane moje knjige “Bio jednom jedan šampion”, “Tamo preko Vrbasa” i “Kad je lopta imala dušu”, govori koliko je složen posao da se pisana riječ pretvori u filmsku, a sada i u pozorišnu predstavu. O svemu tome ključnu ulogu imaće dramaturg Ratko Orozović i izdavač romana “Krv na crvenom” Nenad Novaković kao prvi čovjek “Besede” – kaže Tomo Marić.
Filmska priča biće snimljena u Lijevče polju i Gradini, odnosno u Banjaluci, Novoj Topoli i Gradiški.
– Obišli smo lokacije u Lijevče polju i već načelno dogovorili gdje će se većina scena snimati. U tom poslu konsultant nam je bio i novinar i scenarista Milan Pilipović koji je već nekoliko filmova upravo sa tematikom iz Lijevče polja uradio besprijekorno – rekao je Marić.
U cijelu priču o tragičnoj ljubavi “prelepe Uroševe kći” Milice i “Vukadinovog stasitog sina” Milutina utkaće se i priča o stravičnostima Jasenovca, pogronu srpskog naroda u Lijevče polju, ali i sa vječnom porukom da ljubav kao što je bila između Milice i Milutina nema granica jer kad čovjek voli on postaje cijela vasiona, a vasiona se udjenula u njega, baš kao što je to bilo između njih dvoje.
Svima je poznato da je tragedija u Lijevče polju i tokom rata od 1941. do 1945. bila nesaglediva, a da je kulminirala na kraju Drugog svjetskog rata kad je u Lijevče polje stigla vojska u otadžbini predvođena Pavlom Đurišićem, a našla se između partizana-osvetnika koji su išli sa Kozare, a s druge strane Save nadirale ustaše koje su im prvobitno bili obećali zaštitu i da će bezbijedno proći put zapada. Bila je to ljudska klanica koja je sve donedavno skrivana od javnosti, a to što se široko otvorila priča o tom stradalništvu najveće zasluge ima nedavno upokojeni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije – objasnio je on.
Kako Marić kaže, godinama je prikupljao tu dokumentaciju, ali široka vrata da se o tome i glasno progovori najzaslužniji je upravo mitropolit Amfilohije.
– Veliku pomoć u pisanju romana “Krv na crvenom” imao sam od književnika Zlatka Kelečevića i Ranka Preradovića koji su među prvima progovorili o pogronu u Lijevče polju. Uvjeren sam da će ta priča imati izuzetan odjek. Iskusni scenarista i reditelj Ratko Orozović koji je dramaturški obradio tekst rekao mi je da je u više navrata pustio suzu i da mu se to nikad u životu nije dogodilo. A riječ je o čovjeku koji je snimio brojne izuzetne filmove, napisao i brojne scenarije za izuzetno uspešne filmove, bogat iskustvom, a tako je dramatično doživio priče iz moje knjige – objasnio je on.
Snimanje su planirali početi u proljeće jer su se mnoge te tragične stvari o kojima govore i događale u proljeće i 1941. i 1942. godine, ali ih je omela pandemija. Trenutno pripremaju ono što mogu i čekaju povoljniju situaciju za snimanje.
DOBRA GLUMAČKA EKIPA
Marić kaže da će nastojati da angažuje najveći dio ekipe iz Narodnog pozorišta Republike Srpske, jer je riječ o glumcima i glumicama koji su se iskazali u brojnim serijama i filmovima.
– Istim rezonom vodićemo se i ukoliko budemo radili pozorišnu predstavu. Obavili smo razgovor sa dvojicom glumaca koji su u ovom trenutku istinske zvijezde na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Ubijeđen sam da ćemo složiti ekipu koja će cijeli taj proces obaviti na najbolji mogući način. Uostalom, koliko neke priče iz romana “Krv na crvenom” nose snažnu emociju govori primjer sjajnog glumca Gorana Jokića koji je bio narator na promociji u prepunoj dvorani Doma kulture u Laktašima i u jednom trenutku je zastao, zaplakao i rekao – Ne mogu više da čitam!
Izvor: Srpskainfo
