Narodna skupština Republike Srpske usvojila je juče Nacrt zakona sticanju statusa samostalnog umjetnika i samostalnog stručnjaka u kulturi, kojim se definiše da umjetnici i stručnjaci koji steknu navedeni status ostvaruju pravo na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, te zdravstveno osiguranje iz budžeta Republike Srpske.
Umjetnik i stručnjak prepoznati su kao ključni subjekti u procesu ispunjavanja kulturnih potreba, a ovim zakonom nastoji se ojačati njihova pozicija u kulturi, kao i njihov socijalni položaj.
Predlagač zakona bilo je Ministarstvo prosvjete i kulture RS, koje je jasno definisalo da je samostalni umjetnik onaj koji samostalno, u vidu jedinog zanimanja, stvara autorska djela iz oblasti umjetnosti ili izvodi i interpretira umjetnička ili autorska djela iz oblasti umjetnosti i kulture. Status samostalnog umjetnika može se steći za svaku djelatnost u oblasti umjetničkog stvaralaštva, produkcije i interpretacije ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove.
S druge strane, samostalni stručnjak u kulturi je onaj koji samostalno, u vidu jedinog zanimanja, stvara autorska djela i obavlja poslove iz oblasti umjetnosti i kulture, a status samostalnog stučnjaka u kulturi može se steći za svaku djelatnost u oblasti istraživanja, prezentovanja, dokumentovanja, zaštite i promovisanja kulture.
Među domaćim umjetnicima veliki je broj onih koji nisu u stalnom radnom odnosu i kojima bi, za početak, regulisanje zdravstvenog i penzionog osiguranja mnogo značilo.
Režiser Aleksandar Pejaković kaže da nije bio upoznat s tim nacrtom zakona, ali da je neke od prednacrta zakona imao priliku da čita još dok je studirao, što je sigurno duže od deset godina.
“Sadržaj mi je ostao u sjećanju kao veoma koristan zakonski okvir za samostalne umjetnike u Republici Srpskoj, jer reguliše zdravstveno i penzijsko osiguranje, kao i mogućnost dodatnih finansiranja iz budžeta Republike Srpske za projekte samostalnih umjetnika. Pretpostavljam da se i ovaj nacrt oslanja na taj prednacrt koji sam čitao i očekujem da se prijavi veliki broj, jer nažalost mnogi umjetnici nisu u prilici da pronađu stalno zaposlenje, a njihov rad i te kako vrijedi”, kaže Pejaković.
Napominje da, iako zakon kasni, pozdravlja napor Vlade RS i resornog ministarstva da to pitanje regulišu, posebno sada u ovom trenutku kada su samostalni umjetnici najugroženiji, jer im je suženo tržište zbog sprečavanja širenja virusa korona.
Akademska slikarka Željka Paić napominje da su kriterijumi za sticanje statusa previše rigorozni i ograničavaju slobodu umjetnika da radi dodatne poslove koji su neophodni u početku karijere.
“Takođe, uslov u kojem umjetnik mora imati 10 godina iskustva onemogućava mlade umjetnike da steknu status nakon završetka studija, što može uticati da odu u drugom pravcu. Za kreiranje statusa samostalnog umjetnika trebalo bi analizirati stvarni život jednog umjetnika i njegovu suštinu, a ne praviti od umjetnika firmu. Jer, umjetnik je upravo opozit tome. Želimo da budemo dio sistema, ali ne po cijenu slobode koja je temelj umjetnosti”, istakla je Paićeva.
Naime, prema posebnim uslovima, za sticanje statusa samostalnog umjetnika i statusa samostalnog stručnjaka u kulturi neophodno je da umjetnik ima dokazane rezultate u profesionalnom bavljenju umjetničkom, odnosno stručnom djelatnošću u oblasti kulture na teritoriji RS u posljednjih 10 godina, da ima ostvarena priznanja i nagrade na domaćem ili međunarodnom nivou u oblasti kojom se bavi u posljednjih 10 godina.
Jedan od dobro poznatih banjalučkih umjetnika koji aktivno širi svijest o dobroj muzici kroz različite projekte, gitarista Dragan Moconja ističe da svakako treba da postoji zakon koji reguliše status samostalnog umjetnika i da se neke stvari iskristališu.
“Ipak, mnogo je faktora koji treba da se usklade da to sve funkcioniše, način na koji se postaje samostalni umjetnik, u našem slučaju muzičar, još bitnije ko to odlučuje odnosno stručni kadar, komisija ili šta već. Ovaj novi zakon mogao bi biti dobra stvar za domaće umjetnike, ali može biti i loš. Vidjećemo realizaciju svega toga”, rekao je Moconja.
Natalija Trivić, ministarka prosvjete i kulture, pojasnila je da se ovaj zakon odnosi samo na umjetnike i stručnjake u kulturi koji se samostalno bave ovom djelatnošću, koji nisu u radnom odnosu, a imaju izuzetne rezultate u bavljenju svojom djelatnošću.
Izvor: Nezavisne
