“Vjeruješ li da u radiju žive mali ljudi?” Ovo pitanje, koje je obilježilo djetinjstva današnjih baka i djedova, bilo je u davna vremena lakmus za duhovitost i maštu. Prema tome kako je ko odgovarao na ovo pitanje, moglo se procijeniti koliko je rječit, maštovit, načitan…
Vrijeme djevojčica i dječaka koji vjeruju u “male ljude u kutiji” i koji su zbog toga prije pola vijeka razvaljivali tada dragocjene radio aparate svojih roditelja, odavno je prošlo, ali dobri stari radio je – o(p)stao. I ne samo to: neki ozbiljni alalitičari tvrde da je radio, ili njegov mlađi brat podkast, medij budućnosti.
Danas se u cijelom svijetu obilježava Svjetski dan radija, u znak sjećanja na početak emitiovnja UN-ovog radija, koji je porukom “Ovo su Ujedinjene nacije. Obraćamo se ljudima svijeta”, prvi put oglasio 13. februara 1946. godine.
Do tada je radio već imao bogatu istoriju i ogroman ugled. Ta istorija svjedoči i o tome da nekadašnja Jugoslavija, ili zapadni Blakan, početkom 20. vijeka nisu za svijetom kaskali kao danas. Naime, prva radio stanica počela je emitovanje, odnosno uspostavila redovni radio program, 1920. godine, a samo četiri godine kasnije, 1924. oglasio se Radio Beograd, a potom 1926. Radio Zagreb.
Banjaluka je nešto kasnije dobila svoj glas naroda. Radio Banjaluka se oglasila 1967. i danas njenu tradiciju baštini Radio Republike Srpske. Kako tada, tako i danas simbol ovog radija i prvi glas Banjaluke ostala je legendarna spikerka Jadranka Mudrenović, danas skromna penzionerka koja živi povučeno i rijetko se pojavljuje u javnosti. Ipak, njen glas i danas izaziva nostalgiju.
Radio Banjaluka je odigrala ključnu ulogu u informisanju građana tokom teških dana, nakon katastrofalnog zemljotresa u Banjaluci 1969. godine. Novinari i voditelji su se tada javljali iz šatora, a program se emitovao i preko razglasnih kutija.
U ovom mediju karijeru su počeli mnogi poznati Banjalučani, između stalih i političar i univerzitetski profesor Mladen Ivanić.
Dok se prije nekoliko decenija špekulisalo da radio “broji posljednje dane”, danas je jasno da će ovaj medij opstati, ali će možda promijeniti platformu i tehnologiju. Naime, radio je doživio novi procvat, zato što je izuzetno jeftin za proizvodnju programa, a istovremeno “komotan” za publiku, a što je najvažnije daleko se čuje. Naime, preko internet platformi mnogi ljudi koji žive daleko od domovine prate radio stanice iz svog zavičaja, a kako ljudi danas mnogo putuju, slušanje radio programa u automobilu je za hiljade ljudi širom svijeta psotao glavni način informisanja.
Izvor: Srpskainfo
