Tući dijete, čak i u vaspitne svrhe i “za njegovo dobro”, u Republici Srpskoj je zakonom zabranjeno, ali stručnjaci tvrde da većina roditelja na to uopšte ne obraća pažnju.
Ubjeđenje da “država” nema pravo da se miješa u “porodične stvari” za mnoge više ne važi, ako, na primjer, muž tuče suprugu. Ali, kada je u pitanju vaspitavanje djece tradicionalni model po kome roditelj ima pravo da šibom ili pljeskom disciplinuje svoje potomče još je čvrsto ukorijenjen.
Zakoni, međutim, ne priznaju da je “batina izašla iz raja”. Porodični zakon RS roditeljma i ostalim članovima porodice izričito zabranjuje da dijete podvrgavaju ponižavajućim postupcima, duševnom i tjelesnom kažnjavanju, a takvo postupanje kažnjivo je i po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici.
Kampanja
Da zakoni jesu neophodni, ali ne i dovoljni za promjenu stavova i prakse, svjesni su i u misiji UNICEF-a za BiH, pa u saradnji sa Delegacijom Evropske komisije u BiH provode kampanju za iskorjenjivanje fizičkog kažnjavanja djece.
– Često možemo čuti da nije problem jedan roditeljski šamar ili ćuška. To je pogrešno. Moramo prihvatiti nultu stopu tolerancije na nasilje prema djeci. Najbolji interes djeteta trebalo bi da bude vitalni nacionalni interes u BiH – rekla je na Nineta Popović iz UNICEF-a u BiH, na nedavno održanoj radionici “Mediji za sretno djetinjstvo”.
Dragica Radović, Ombudsman za djecu RS, kaže da je, uz zakone, potrebna i sveobuhvatna reforma, veća podrška porodici, te snažnije kampanje u cilju promjene svijesti o ovom problemu.
Osnovni je problem što se fizičko kažnjavanje djece u porodici još uvijek ne smatra nasiljem nad djetetom. S druge strane, iako u propisima nema izričite zabrane fizičkog kažnjavanja, u školama ili domovima za djecu danas su šamari, podizanje tona ili uvreda djeteta smatra potpuno neprihvatljivim. Na to ukazuju i prijave nasilja nad djecom u školama – kaže Radovićeva.
Nove metode
Pojašnjava da zabrana fizičkog kažnjavanja ne znači i zabranu kažnjavanja i disciplinovanja djece, već zahtijeva da roditelji primjenjuju nove metode i strpljivo i dosljedno postavljaju djeci granice.
Brojna istraživanja, navodi Radovićeva, ukazuju da je fizičko kažnjavanje djece u porodicama itekako prisutno u cijelom regionu. Tako u Srbiji, gdje je fizičko kažnjavanje djece takođe zakonom zabranjeno, 2014. je više od 40 dosto roditelja priznalo da primjenjuje te metode, dok u romskoj zajednici svaki treći roditelj tuče svoju djecu.
Stručnjaci sumnjaju da su i ti podaci preoptimistični i da mnogi roditelji rade onako kako misle da treba, a u anketama govore ono što se od njih očekuje.
Švedska je prva zemlja koja je 1979. zakonom izričito zabranila fizičko kažnjavanje i druge oblike ponižavajućeg postupanja prema djeci. Međutim, prije usvajanja zakona godinama je trajala kampanja potiv batina u vaspitne svhre. Rezultati su bili fascinantni: istraživanje iz 2000. je pokazalo da samo 6 odsto Šveđana podržava fizičko kažnjavanje djece.
Čuvari srećnog detinjstva
UNICEF BiH je raspisao konkurs za ideje za lokalne akcije, u sklopu kampanje “Čuvari srećnog djetinjstva”.
– Predložite inovativne i kreativne projekte, kako bismo zajedno promovisali pozitivno vaspitanje i zalagali se za iskorjenjivanje fizičkog nasilja nad djecom – poručili su iz UNICEF-a.
Najbolja ideja biće nagrađena sa 5.000 KM, druga sa 3.000 KM, a trećeplasirana sa 2.000 KM.
Protivnici nasilja nad djecom imaju takođe priliku da na platformi www.sretnodjetinjstvo.ba potpišu obećanje za srećno djetinjstvo. Do sada je to obećanje potpisalo 200 građana, mahom aktivista i javnih ličnosti.
Izvor: Srpskainfo
