“Rekreativna zona Banjaluka” grupa je mladih i upornih ljudi koji u želji da poboljšaju kvalitet života u Banjaluci beskompromisno se bore sa mnogim apsurdima u našem gradu. Njihov rad najvidljiviji je na Banj brdu koje je oduvijek bilo, ali je u posljednje vrijeme posebno popularno mjesto za trening i uživanje u prirodi. Pokrenuli su i realizovali niz inicijativa, a o postignutom i planovima u budućnosti, razgovarali smo sa Tihomirom Dakićem i Goranom Pivaševićem-Pivom.
RZ već godinu dana pokušava da obezbijedi, natjera nadležne da održavaju spomenik na Banj brdu, šta ste do sada uradili i postigli?
Ono što sada pokušavamo vezano za spomenik je to da iniciramo uspostavljanje komunikacije između samih institucija koje su se u potpunosti isključile iz ovog problema. Preko dopisa pokušavamo na određen način da ih podsjetimo šta im je nadležnost i posao. Umjesto da one samoinicijativno izvršavaju te obaveze bez bilo čijeg angažovanja, mi smo prinuđeni da ih podsjećamo.
Prije nekoliko dana se javnost začudila kada je Gradska uprava izjavila da ona nema ništa sa samim spomeničkim kompleksom na Banj brdu, što jeste istina, jer je pitanje spomenika na višoj instanci od Grada. Ali to opet ne znači da onaj ko nema nikakvu odgovornost za nešto ne treba da bude inicijator u rješavanju određenog problema, pogotovo problema koji mu je “pred nosom”. Inicijativa je u tome da se od onih nadležnih traži da rade svoj posao.
IG “Rekreativna zona Banjaluka” od samog početka svog postojanja, pa sve do danas, nema nikakvu obavezu prema bilo čemu što se dešava u Gradu, nismo plaćeni i to nam nije zanimanje. Međutim, ipak smo samoinicijativno, bez bilo kakve naknade, ušli u svu ovu priču kako bismo na drugačiji način uticali na promjene u određenom segmentu u našem društvu i gradu. Mislim da bi na isti način institucije (gradske i državne) i njihove službe trebale mnogo više i konkretnije da rade.
2. Pokrenuli ste kampanju zaštite spomenika, na način da se ljudi ne penju po spomeniku, da li vaše aktivnosti prate nadležni organi?
Što se tiče samog spomenika na Banj brdu, mi sada, ako možemo to tako reći, imamo dva “fronta”, sa dva problema – jedan “front” je sa pojedincima i neinformisanim građanima, a druga je sa pasivnim institucijama koje direktno imaju određenu nadležnost.
Građani zbog svoje dugogodišnje neinformisanosti i sticanju loših navika aktivno učestvuju u skrnavljenju ovog spomenika. Pojedini to rade iz neznanja, a pojedini i iz drskosti, samoživosti i nepoštovanja. Naš cilj su prvenstveno građani koji se iz neznanja penju na spomenik koji nije projektovan i izgrađen za tu namjenu. Siguran sam da ćemo vremenom uticati na smanjenje broja ljudi koji se penju. Da ove akcije daju i konkretne rezultate, dokaz je i to da nam se na stranicu javilo mnogo ljudi koji su priznali da su se penjali, ali su promjenili svoju naviku.
Na FB stranici Rekreativne zone postoji dokument koji smo pripremili, a u kojem smo napisali sve osnovne informacije o spomeniku koje direktno govore o tome zašto se ne treba penjati na spomenik. Pored tih moralnih informacija bitna je i informacija u vezi same sigurnosti građana. Primjetio smo na fotografijama čak i roditelje koji slikaju maloljetnu djecu na spomeniku, što je nevjerovatno i neprihvatljivo. Pad sa spomenika u svakom trenutku može biti fatalan, a kada se to desi biće kasno.
3. Imate li informaciju da je neko kažnjen zbog penjanja na spomenik?
Obzirom na to da na ovoj lokaciji nema prevelikog prisustva policije koja bi jedino mogla i morala da kažnjava penjanje na spomenik, mislim da se do sada to nije dešavalo. U vrijeme kada je čuvarska služba imala svoj punkt u blizini spomenika, bilo je mnogo lakše kontrolisati ovu lošu i opasnu naviku građana, što je na kraju i dalo rezultate.
4. Rekretaivnu zonu ne čini samo spomenik, mnogo toga ste uradili na zaštiti RZ-a ali i promovisanju zdravog života šta biste istakli od do sada urađenog?
Ono što je najbitnije u čitavoj ovoj priči jeste da smo nakon angažovanja male grupe ljudi uspjeli da generišemo energiju velikog broja pojedinaca i grupa, ali isto tako i privrednog sektora koji su se na svoj način uključili i podržali aktivnosti u Rekreativnoj zoni. Bilo da se radi o događajima ili parkovnom mobilijaru kojim je obogaćeno prirodno okruženje, najbitnija stvar u svemu tome jeste da se realizacija aktivnosti dešava uz odličnu energiju i saradnju sa različitim akterima.
Ono što je najbitnije urađeno jeste da smo “odbranili” Rekreativnu zonu od toga da postane zona za reli trke i zagađenje od automobila. Uspjeli smo da nametnemo Gradskoj upravi da je jedino moguće riješenje za Rekreativnu zonu jeste da bude bez auta, a sa druge strane, svi oni građani koji vole da budu u prirodi i koji su sumnjali da ćemo uspjeti da sačuvamo zeleno srce Banjaluke, da smo im pokazali da se ukoliko samo malo angažuju mogu dosta toga da primijene na bolje.
5. Kakav je odnos RZ sa lokalnim vlastima, koliko prate i podržavaju vaš rad?
Kada je u pitanju odnos sa predstavnicima Gradske uprave prije i sada, velika je razlika. Predstavnici Gradske uprave su konačno prihvatili činjenicu da se mi uopšte ne šalimo, da imamo znanje i iskustvo i prije svega dobre namjere prema našem gradu i da na to ne može da utiču interesi pojedinca, već da je interes građana i pozitivna praksa i dobre navike koje trebamo da razvijamo kod naših građana nešto što je iznad toga. Trenutno predstavnici Gradske uprave prate naše aktivnosti i odgovaraju mnogo brže i proaktivnije na potrebe akcija. Definitivno podržavaju naš rad i postoji određeni partnerski odnos, iako ostajemo pri stavu da su predstavnici Gradske uprave naši uposlenici i da još uvijek moraju da realizuju više aktivnosti nego mi.
Svakako bitno je napomenuti sve one pojedince i grupe koje su se mudro skrivale i ćutale kada je bilo teko i neizvjesno i koji se nisu pridružili, a koje obilato koriste Rekreativnu zonu za svoje aktivnosti, za pisanje projekata za koje dobijaju sredstva i slične finansijski isplative aktivnosti.
6. Koji je vaš način borbe?
Prije svega mi nastojimo da našu sredinu učinimo boljom za sve generacije. Ukoliko to podrazumijeva kritiku pojedinaca na pozicijama ili podršku i saradnju, mi se ne libimo da koristimo te načine. Prije bilo kojeg poteza puno informacija analiziramo i shodno dobroj praksi i pozitivnim promjenama sagledavamo šta je to što bi bilo najbolje za realizovati, imajući u vidu zaštitu životne sredine i odgovorno upravljanje sa našim resursima.
Koristili smo sve metode koje se često u kampanjama i akcijama koriste, dopisi i zahtijevi za pristup informacijama različitim insitucijama, saradnja sa medijima, sastanci sa predstavnicima institucija, protesti, radne akcije, ukratko svi načini demokratske borbe. Ali ono najbitnije jesu argumenti i upornost, te dosljednost.
7. Po Vama koji je najbolji “recept” za dobru komunikaciju i saradnju sa lokalnim vlastima?
Ono što smatramo najbitnije jeste da budemo svjesni da građani imaju prava ali i odgovornosti, te da predstavnici Gradske uprave su naši uposlenici i da imaju svoje obaveze prema građanima. Građani generalno trebaju bolje da se upoznaju sa svojim pravima i svakako obavezama.
No, kako imamo jako puno ljudi koji znaju šta i kako treba, te imaju samo kritiku, potrebno je da ti isti ljudi se uključe u inicijative kojih u gradu sada ia više i da svojom ekspertizom naviknu predstavnike Grada da rade svoj posao za koji su plaćeni. Pored toga svi oni koji ne rade svoj posao uopšte ili kako treba, bitno je da ih se istakne jer ne zaboravimo da u svakoj insitutciji imamo ljudi koji vrijede ali i one koji ne vrijeme.
8. Koji su ciljevi u 2018. godini?
U 2018. godini imam mnogo konkretnije i ozbiljnije planove za unapređenje sadržaja Rekreativne zone Banjaluka. Već u proljeće zajedno sa kolegama iz “Istraživačkog centra za prostor” i naših velikih prijatelja iz pekare “Manja”, pripremamo jedan projekat na Trešnjiku, uz pomoć kojeg ćemo sa minimalnim intervencijama u prostoru kreirati sadržaj koji će prostor Trešnjika učiniti mnogo prostupačnijim za sve građane. Kada kažemo za sve građane, mislimo i na starije i osobe sa invaladitetom.
Upravo ovim projektom želimo pokrenuti priču o pristupačnosti Rekreativne zone Banjaluke za sve građane, a ne samo za fizički aktivne, kako bismo dali što bolji primjer rješavanja pristupačnosti u javnim prostorima.
Kada smo se borili protiv uspostavljanja saobraćaja, uvijek smo govorili da ćemo u budućnosti pokušati naći model za ostvarivanje pristupa svim građanima, ali uz striktna pravila, koja neće narušiti ideju i samu sigurnost pješačko – rekreativne zone grada! To je jednostavno proces koji se mora proći uz kvalitetne i detaljne analize. Detaljnije o svim projektima ćemo govoriti kada za to dođe vrijeme, pošto je sve još u početnoj fazi u kojoj se tek trebamo obratiti Gradu za potrebe rješavanja papirologije i dobijanja dozvola. Pored ovog konkretnog projekta imamo u planu predstaviti jednu mnogo širu ideju razvoja Rekreativne zone Banjaluka od dosadašnjeg prostora u oblasti Banj brda.
9. Šta biste poručili građanima Banjaluke?
IG “Rekreativna zona Banjaluka” je mjesto u čijoj inicijativi se može priključiti svaki građanin koji aktivno želi da pomogne. Stvari oko nas se ne mijenjaju tek onako i same od sebe. Iza svih događanja, inicijativa, promjena na bolje stoje pojedinci i male grupe ljudi koji nesebično ulažu svoje slobodno vrijeme i druge resurse. Vi birate hoćete li biti samo konzument ili ćete biti dio grupe koje aktivno mijenjaju naše okruženje.
