Dejan Majkić u Inkubatoru ideja predlaže originalno riješenje za izgradnju Zelenog mosta u Banjaluci.
U toku je sanacija Zelenog mosta u banjalučkom naselju Obilićevo. Planirano je da ovaj most bude zatvoren za saobraćaj do kraja juna 2017. Za vrijeme izvođenja radova pješacima je omogućen prelazak preko mosta. Budžetom grada za sanaciju je izdvojeno oko 100.000 KM.
E sada, pitanje o kome treba dobro razmisliti je da li Grad treba da se samostalno upušta u ovakve skupe – neplanirane projekte, jer se na taj način troši novac koji je u budžetu planiran za druge važne projekte.
Ukoliko bi se ispoštovala preporuka Instituta za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, onda bi to značilo da bi Zeleni most ubuduće mogli da koriste samo pješaci jer hitne popravke koje bi omogućile saobraćanje vozila nisu ekonomski isplative i dugo bi trajale.
Izgradnja novog mosta
Novi most je prijeko potreban i u velikoj mjeri bi ubrzao protok vozila, koji po mom mišljenju treba da ima sljedeće minimalne karakteristike:
dvije kolovozne trake,
dvije staze za pešake (obavezno široki trotoar) i
jednu široku stazu za bicikliste.
Kako do novog mosta?
Sjećate li se genija za online poslovanje koji je napravio stranicu na kojoj je prodavao piksele za reklame? Za one koji ne znaju, piksel je najmanja tačka na ekranu. On je napravio stranicu fiksnih dimenzija. Jedan piksel je koštao 1 dolar a na stranici je postojalo 1 milion piksela.
Ubrzo su kompanije počele kupovati piksele i postavljati reklame na njegovu stranicu. Naravno, na stranici nije postojao bilo kakav drugi sadržaj osim reklama.
Nameće se sljedeće pitanje:
Zašto bi neko normalan posjetio stranicu na kojoj su samo reklame?
Naravno da to niko ne bi uradio. Ali ako se radi o modernom i jedinstvenom izdanju mosta, koji bi bio svojevrsna turistička atrakcija, a uz to preko koga, htjeli ili ne, morate da pređete, i usput da vidite sve te reklame, onda ovakva ideja (projekat), bar sa marketinškog aspekta, zaista ima smisla.
“Crowd funding” kao relativno novi način poslovanja
U pitanju je tzv. “Crowd funding” kao relativno novi način poslovanja. Radi se o tome da bilo ko može predstaviti svoju ideju i za nju tražiti novčanu podršku, u ovom konkretnom slučaju to je Grad Banjaluka.
Svaki projekat ima ciljani novčani iznos koji treba prikupiti da bi projekat bilo moguće ostvariti. Princip funkcionisanja Crowd funding-a je uglavnom orjentisan prema inovatorima, koji će, ako finansiranje uspije, onima koji su ih podržali isporučiti proizvod.
Nije sporno da će Grad izgraditi novi most ali zašto taj novi most ne bi bio jedinstveno i spektakularno arhitektonsko izdanje kao što je čuveni most Ponte Vecchio u Firenci ili Tower Bridge u Londonu. Zašto se domaće arhitekte inovatori ne bi mogli iskazati na projektu “Zeleni most”?
Dakle, u ovom slučaju Grad bi obezbjedio projektnu dokumentaciju za npr. 3 idejna rješenja u finansijskom rasponu od 4 miliona KM pa do npr. 15 miliona KM. Arhitekte trebaju da projektuju idejna rješenja mosta u skladu sa ovom idejom, što znači da obezbjede da reklamnog prostora ima dovoljno, sa unutrašnje ali i sa vanjske strane mosta.
Nakon što se prikupi novac za implementaciju projekta, slijedi odabir pozicija na mostu za reklamu koja će tu stajati za vjeke-vjekova.
Pozicija se rezerviše u skladu sa raspoloživim prostorom i po principu “Ko prvi rezerviše dobiće bolju poziciju”.
Podrška ovoj ideji se može realizovati i kroz podijelu u kategorije:
Kategorija od 1 KM, što znači da vam se sviđa ideja i želite da ih podržite, za uzvrat dobijate jedno veliko HVALA od Grada Banjaluka.
Sljedeća kategorija je, recimo, 10KM, te ako uplatite ovaj iznos, dobijate zahvalnicu ugraviranu na posebno predviđenom dijelu na mostu.
Za 50 KM, npr. dobijete manju poziciju za potrebe reklamnog prostora.
Za veću svotu novca dobijete mogućnost biranja pozicije i veličine po želji i šta sve ne.
Gdje se Crowd funding može primjeniti
U bilo kojoj oblasti, grani privrede ili u javnoj ili državnoj upravi. Samo treba imati ideju. Poenta je da dobre projekte mogu biti finansijski podržani na različitim nivoima, od fizičkih lica do velikih korporacija te u zavisnosti od priloženog iznosa dobiti nešto za uzvrat.
Jedna od najpopularnijih stranica za crowd funding jeste Kickstarter.
Preporučujem je svima koji imaju dobre ideje ali ne i sredstva da ih ostvare. Takođe, stranica je izuzetno dobar izvor inspiracije.
I na kraju, Aleks Tau, koji je kreirao stranicu sa milion piksela, od kojih je svaki koštao dolar uz napomenu da je za čitljivu reklamu bilo neophodno kupiti najmanje 100 piksela, uspio je rasprodati svoj sajt koji mu je donio 1 milion USD i još uvijek se može videti na internetu (The Million-Dollar Homepage).
Autor: Dejan Majkić
