Još tokom prethodne gradske administracije potpisan je sporazum o vraćanju ovog objekta u Banjaluku.
Pripremni radovi su počeli 2020. godine. Ova kula trebalo bi da bude vraćena na njeno prvobitno mjesto u blizini Ferhat-pašine džamije, gde je srušena 1993. godine, nakon što je postojala više od 500 godina.
Srušena je 15. decembra, nekoliko mjeseci nakon rušenja Ferhadije, zajedno sa drugim objektima u kompleksu srušene džamije.
Simbol Banjaluke
Pravoslavni vjeroučitelj Danijel Mihić pričao je ranije o značaju obnove Sahat-kule.
– Važno je kako za sam kulturno-istorijski identitet grada, tako i za međunacionalni odnos naših sugrađana. Banjalučka Sahat-kula je vjerovatno najstarija u BiH i imala je višestruku namjenu u vremenu kada su džepni časovnici bili “teški” luksuz – kaže Mihić za Srpskainfo.
Navodi da je Sahat-kula jedan od simbola grada, svjedok petovjekovnih događaja, prvorazredni spomenik kulture i nacionalno nepokretno blago.
– Možemo samo biti ponosni što nam se vraća sa svojih veličanstvenih 18 i kusur metara visine – ističe Mihić.
Partneri za obnovu Sahat-kule su Vakufska direkcija BiH i Turska, koje će implementirati i finansirati projekat, Grad, koji će sve pratiti s potrebnim dozvolama, i Muftijstvo, koje raspolaže dokumentacijom.
– Grad Banjaluka potpisao je memorandum o sporazumijevanju s Vakufskom direkcijom Republike Turske i to je memorandum koji je potpisan u mandatu prošlog gradonačelnika. Ova gradska administracija je odmah po dolasku stupila u kontakt s Vakufskom direkcijom Republike Turske, te je tada potvrđena opredijeljenost da ovaj projekat bude nastavljen. U ovom trenutku, obaveza Grada je bila da razmotri sam lokalitet oko Sahat-kule, odnosno parterno uređenje koje je neophodno. Grad je pristupio izradi tog projekta – istakli su iz Grada Banjaluka.
Dinamika radova
U narednih nekoliko sedmica, kažu oni, biće održan i sastanak sa Konzulatom Republike Turske, gdje će biti razgovarano o samoj dinamici početka radova, što će svakako zavisiti i od izvođača i donatora, a to su Vakufska direkcija Republike Turske i izvođači koje oni odaberu.
– Svaka gradnja, a pogotovo gradnja porušenog, u ovom slučaju obnova i izgradnja porušene Sahat-kule budi emociju i daje nadu da slike mladosti i slike grada koje nosi pojedinac mogu biti razlog za ljudsku radost. Praznina onog što je porušeno u ovom slučaju je vidljiva za veliki broj građana Banjaluke koji, posmatrajući minaret Ferhat-pašine džamije, osjećaju nedostatak i prazninu Sahat-kule – rekao je muftija banjalučki.
On misli da možemo postojano živjeti ovdje, ići naprijed i liječiti rane zajedno sa svim ljudima dobre volje.
– Mnogi pogledi i uzdasi su ostajali na kazaljkama Sahat-kule i vjerovatno će oni biti razlog njene obnove. Raduje me da je postignuta i dostignuta klima radosti i susreta svih žitelja Banjaluke, koja je iskazana višestruko u dosadašnjim obnovama, a posebno se potvrdila u radosti i želji obnove Sahat-kule – rekao je muftija banjalučki.
Podignuta krajem 16. vijeka
Bivši gradonačelnik Banjaluke, Igor Radojičić, dao je saglasnost za početak obnove Sahat-kule, a trenutni gradonačelnik Draško Stanivuković izjavio je da će nastaviti sve dobre započete projekte za vrijeme mandata njegovog prethodnika, u koje spade i obnova ovog objekta.
– Biće to još jedan svetionik urbanog centra grada Banjaluke – istakao je muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović.
Objekat Sahat-kule bio je kompozicijski i koncepcijski usko povezan sa objektom Ferhad-pašine džamije i ostalim objektima stare Banjaluke.
Premda vrijeme tačnog nastanka nije poznato, najvjerovatnije je to 1587. godine, u vrijeme velikih građevinskih poduhvata Ferhad-paše Sokolovića u Banjaluci, novoj prestonici novoformiranog Bosanskog pašaluka.
Ako je ova pretpostavka istinita, banjalučka Sahat-kula je bila najstarija Sahat-kula u Bosni i Hercegovini.
Izvor: Srpskainfo
