I ako zanemarimo konstantna odseljavanja, Banjaluka opet godišnje gubi hiljadu građana, jer ih za toliko više umre nego što se rodi.
Banjaluka je do sada bila jedan od rijetkih gradova u Republici Srpskoj, koja je bilježila pozitivan prirodni priraštaj, međutim i to se promijenilo.
U banjalučkom porodilištu rodi se pet-šest beba dnevno, ali moramo imati u vidu da se na Paprikovcu porađaju trudnice iz okolnih mjesta.
Samo prije dvije godine Banjaluka je imala pozitivan prirodni priraštaj, kada je ova standardna obeshrabrujuća statistika zaobišla jedino grad na Vrbasu, gdje je rođeno 2.100 beba, a 1.997 osoba je umrlo.
Danas više nije tako. Podaci sa početka ove godine nimalo ne ohrabruju. U prvih četrdeset dana u Banjaluci je upisano 255 novorođene djece, a u istom periodu umrlo je 327 građana, podaci su Matične službe Grada.
Kako godina odmiče, umrlih je sve više, a rođenih sve manje.
– U Matičnu knjigu rođenih za uže područje grada Banjaluka, od početka godine upisano je 1.069 beba. U istom ovom periodu, tačnije od 1. januara, pa do 20. juna, u Matičnu knjigu umrlih izvršen je upis 1.664 umrlih– objasnio je portparol Gradske uprave, Mileno Šajić.
Podaci jasno pokazuju da je Banjaluka od početka godine ostala bez 500 ljudi, i to samo ako u obzir ne uzmemo one koji odlaze iz ovog grada.
Pronatelitetna politika grada
Dok bračni parovi odlažu roditeljstvo zbog mnogih razloga, iz Grada poručuju da provode sve mjere pronatalitetne politike koje je utvrdila Vlada Republike Srpske.
– Najznačajnije mjere su podrška porodicama sa četvoro i više djece, koja se realizuje na razne načine i to putem: stipendija za djecu u srednjim školama, nabavke udžbenika za decu iz socijalno ugroženih porodica sa četvoro i više djece, finansijske podrške kolektivnom krštenju za djecu, obezbjeđenja sredstava za udruženje građana koje okuplja pomenutu populaciju i mnoge druge – naglašavaju u Gradskoj upravi.
Dodaju da izdvajaju i novac za podršku parovima za asistiranu reprodukciju i ostvarenje želje za potomstvom.
– Takođe, svake godine Grad priprema novac i zlatnik za prvorođenu banjalučku bebu na početku nove godine i podržava aktivnosti drugih udruženja građana, koji promovišu škole i časopise za trudnice i provode slične, a korisne aktivnosti kojima pomažu mladim bračnim parovima u pripremi za zdravo i odgovorno roditeljstvo – dodaju u Gradskoj upravi.
Sudeći po razlici rođenih i umrlih, Grad treba da uradi još puno toga kako bi zaustavio ovaj negativan trend, koji je odavno zahvatio Srpsku, a sada i Banjaluku.
Podsjećamo, od 2002. godine prirodni priraštaj Republike Srpske je negativan, a najveća negativna vrijednost zabilježena je u 2015. godini, minus četiri odsto.
Umiru sve mlađi
Pored toga što je zabilježen negativan prirodni priraštaj, žalosno je i što stanovništvo sve rjeđe doživljava duboku starost. U Matičnu knjigu umrlih od početka godine upisan je veći broj osoba mlađih od 60 godina.
Kako pokazuju posljednji podaci Zavoda za statistiku RS, prosječna starost prilikom umiranja za muškarce bila je 71 godina, a za žene skoro 77 godina. Od ukupnog broja umrlih svaka četvrta osoba umre ispod 65 godina starosti.
Izvor: Srpskainfo
