Istraživanje PISA pokazalo je poražavajuću činjenicu da je svaki drugi petnaestogodišnji učenik u BiH funkcionalno nepismen u sve tri oblasti (čitanje, matematika, prirodne nauke), a stručnjake najviše zabrinjava to što će ta djeca za desetak godina biti radna snaga te da obrazovanje vapi za reformom.
Prema rezultatima istraživanja, najlošiji rezultati su iz prirodnih nauka, dok su najbolji iz matematike, a nivo nepismenosti u BiH viši je nego duplo u odnosu na ostale zemlje.
Kada su u pitanju prirodne nauke, rezultati u BiH su lošiji i od onih u Sjevernoj Makedoniji, koja je lošija od nas u drugim oblastima. BiH je zauzela 62 mjesto na rang-listi od 79 država, a od zemalja bivše Jugoslavije, najbolje rezultate imaju Slovenija (21) i Hrvatska (29), a niže pozicije zauzele su Crna Gora (52) i Srbija (45). Prva dva mjesta zauzimaju Kina i Singapur. Estonija, Kanada, Finska i Irska su najbolje rangirane zapadne zemlje i zauzimaju od petog do osmog mjesta. SAD se nalaze na 13. poziciji, Ujedinjeno Kraljevstvo na 14, Njemačka na 20, Francuska na 23, a Rusija na 31. mjestu. Dno liste zauzeli su Filipini, Dominikanska Republika, Kosovo, Liban i Maroko. PISA testiranje sprovodi se u cijelom svijetu na svake tri godine.
Istraživanje je sprovedeno prošle godine i u njemu je učestvovalo 6.480 učenika (3.148 djevojčica i 3.332 dječaka) iz 213 škola.
Dženana Husremović, prorektorica za istraživački rad Univerziteta u Sarajevu i članica Radne grupe koja je radila na istraživanju PISA, kaže za “Nezavisne” da će djeca koja su učestvovala u istraživanju za desetak godina biti radna snaga, pa se samo po sebi postavlja pitanje šta će ona raditi kada ne mogu razumjeti osnovni tekst.
“Onda se pitamo zašto nam djeca odlaze i rade neke jednostavne poslove u EU”, kaže Husremovićeva. Dodaje da je razlog za to što za kvalitetnije poslove morate imati razvijene vještine razmišljanja, analitičkog mišljenja, kreativnosti, inventivnosti…
“Da bismo mogli evaluirati kvalitet rada nastavnika, moramo imati pokazatelje koji su to efekti. Znači, mijenjati sve, ne mijenjati obrazovni sistem na način da je to floskula. Poenta je da ujedinimo svoje snage, stručnjake, i da donesemo odluku da želimo promjene. Ova država mora shvatiti da joj je obrazovanje prioritet”, ističe Husremovićeva.
Ističe da su rezultati loši, ali ne i neočekivani, te da je ono što je sigurno doprinijelo ovakvim rezultatima to što nikada u BiH nije bilo kvalitetnog razumijevanja, a ni praćenja evaluacije promjena koje smo uvodili u obrazovni sistem.
Žaneta Džumhur, državni koordinator za istraživanje PISA, kazala je da je situacija loša, da za loše rezultate ne treba kriviti složen sistem obrazovanja i da još ima mjesta za intervencije. Kao jedan od zabrinjavajućih pokazatelja je to što učenici često izostaju s nastave.
“Poenta je da promjene možemo napraviti ako smo dovoljno osviješteni i spremni da ih napravimo. Pitanje je naše volje”, istakla je ona.
Direktor Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) BiH Maja Stojkić kaže da nakon 25 godina moramo da prestanemo tražiti krivce i da treba da se usmjerimo na poboljšanje obrazovanja te da su nadležna ministarstva iskazala volju i spremnost za reforme.
Tanja Bastijanić, iz Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koja je zajedno sa APOSO radila izvještaj, istakla je da rezultati nisu zadovoljavajući, ali da su spremni pomoći kako bi se poboljšao obrazovni sistem te da ima prostora za to.
“Mnoge države su pošle s loše pozicije, ali su vremenom unaprijedile svoja znanja, poput Albanije. Nema razloga da se slično ne desi u BiH. Za početak treba da gledate šta se događa u regiji. Naravno, ne savjetujemo da primjenjujete istu politiku, nego da vidite šta se dešava kod drugih i da iskoristite dobre stvari i prilagodite ih”, kaže Bastijanićeva.
Elvira Dilberović, ministar obrazovanja i nauke FBiH, nije željela davati izjave povodom izvještaja uz obrazloženje da su tek dobili rezultate i da je planirana konferencija u Banjaluci 17. decembra, na kojoj će dati svoje mišljenje.
Natalija Trivić, ministar prosvjete i kulture RS, komentarišući istraživanje, rekla je da su ljudi u Srpskoj veoma pismeni te da to jasno pokazuju bilo ostankom u RS ili na radnim mjestima na tržištu rada u Evropi, ali i šire.
“Naši procenti pokazuju da smo u rangu oko 55 do 57 odsto, takav rezultat je imala i Njemačka 2005. godine”, rekla je Trivićeva i dodala da su i bez PISA shvatili da se mora razvijati obrazovni sistem.
“Zato smo održali tematsku sjednicu Vlade RS, a tokom ovog mjeseca ćemo imati usvojen akcioni plan reforme obrazovanja u RS na svim nivoima. Mi pravimo novu školu za novo doba, koja će podrazumijevati inoviranje nastavnih planova i programa, digitalizaciju udžbenika, stvaranje stimulativnog okruženja za učenike, a najvažnije je da ćemo iduće godine veliki akcent staviti na edukaciju nastavnog osoblja, koje je nosilac razvoja”, objasnila je Trivićeva.
Istakla je da ovi rezultati samo pokazuju da se mora ulagati u obrazovni sistem te da je ovo Ministarstvo već prepoznalo i počelo nešto raditi u vezi s tim pitanjem.
Izvor: Nezavisne
