Četiri godine je prošlo od kada je u Banjaluci se desio katastrofalni požar u kojem je gorjelo opasno i kancerogeno ulje piralen, ali su svi zaboravili na taj problem.
Umartu 2019. godine prilikom radova u Poslovnoj zoni „Incel“ u Banjaluci radnici su presjekli transformator i tom prilikom došlo je do požara u kojem je gorjelo ulje piralen, a jedan dio je iscurio i u zemlju.
Ulje piralen je jedno od najopasnijih materija, a koje je u većini zemalja u svijetu zabranjeno za korištenje, zbog toga što je izuzetno kancerogeno.
Nakon što je Srpskainfo tada objavila ovu informaciju, pokrenute su brojna istraživanja i analize zemljišta. Tom prilikom došlo se do katastrofalnih rezultata, međutim, i nakon četiri godine ništa nije urađeno. Prema tadašnjim podacima u pojedinim dijelovima je piralena bilo i hiljadu puta više nego što je dozvoljeno.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je tada bio u opoziciji, organizovao je proteste u Banjaluci zbog ovog problema. Međutim, sada kada je došao na funkciju gradonačelnika zaboravio je na ovaj problem. Iz Gradske uprave Banjaluka ni nakon 15 dana nam nisu odgovorili na pitanje da li su nešto preduzeli povodom problema piralena.
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju su rekli da je u „Incelu“ u toku faze II projekta „Okolinski prihvatljivo upravljanje postojanim organskim zagađujućim materijama (POPs) u industrijskom sektoru i sektoru upravljanja opasnim otpadom” sprovedeno detaljno ispitivanje sedam žarišnih tačaka koje su identifikovane tokom prethodnih pregleda i ispitivanja, na osnovu čega je pripremljena dokumentacija za projekat remedijacije i rekultivacije.
U toku detaljnog ispitivanja, uzeto je oko 600 uzoraka zemljišta i građevinskog otpada, koji su analizirani na sadržaj piralena, a dodatno su vršene analize na teške metale.
– Analitički rezultati su uzeti kao osnova za pripremu Projekta remedijacije i rekultivacije bivšeg industrijskog kompleksa na lokaciji „Incel“. Projekat sadrži rješenja koja su obavezujuća za lokacije na kojima je utvrđeno prisustvo POPs materija, kako na lokacijama koje su u vlasništvu Poslovne zone, tako i na lokacijama koje su u privatnom vlasništvu. Projekat remedijacije i rekultivacije predviđa da se iskopa i konačno odloži oko 4.890 kubnih metara, odnosno oko 9.322 tona kontaminiranog zemljišta i građevinskog otpada, a procijenjena vrijednost radova je 8.433.784 evra – rekli su u pomenutom ministarstvu.
Od toga je 260 tona na javnom zemljištu i pod upravom Poslovne zone „Incel“ za čiju sanaciju je potrebno oko 300.000 evra. Ostalo je privatno zemljište.
U skladu sa propisom EU, otpad koji sadrži više od 50 mg/kg piralena mora biti predmetom spaljivanja i to je količina od 535 kubnih metra, odnosno 1.025 tona.
U pogledu manje kontaminiranog otpada prijedlog je da se isti pred-tretmanom solidifikacije i stabilizacije pripremi za odlaganje na sanitarnu deponiju.
– Krajem 2022.godine dobili smo informaciju od advokatske kancelarije Cvijanović da je “SHP CELEX” Banjaluka zainteresovan za sanaciju i remedijaciju kontaminiranih lokacija u svom vlasništvu i da su spremni da finansiraju izvoz – rekli su u Ministarstvu.
Oni su poručili da je za početak rješavanja ovog problema važno podržati Poslovnu zonu, po mogućnosti finansijski, čime bi kontaminacija na lokacijama u vlasništvu Poslovne zone bila otklonjena.
Češka firma „Dekonta“ obavila je istraživanja zemljišta u Poslovnoj zoni i došli su do podataka da su najveća zagađenost zemljišta u krugu preduzeća „Lukić invest“, zatim u „Univerzumu“, a potom u krugu „Celexa“.
„Dekonta“ u svom istraživanuje bavila sa i procjenama zdravstenih rizika, a prema njihovim podacima radnici koji rade u „Incelu“ trenutno nisu u riziku.
– Trenutno posjetioci u krugu „Incela“, uljučujući i žarišta, nisu u momentalnom riziku. Budući radnici u firmama u kojima je nađeno najviše piralena, imaju neprihvatljiv kancerogeni rizik. Isto se odnosi i na građevniske radnike za vrijeme radova na remedijaciji zemljišta – navedneo je u pomenutom istraživanju.
U GU BANJALUKA ĆUTE
Ni nakon više od 15 dana iz Gradske uprave Banjaluka nismo dobili odgovore na pitanja da li su nešto preduzimali po pitanju rješavanja problema piralena u Banjaluci.
Takođe, od njih smo tražili i odgovore na pitanje šta su do sada uradili po ovom pitanju, međutim nadležni su odlučili da ne trebaju odgovoriti javnosti i novinarima da li će nešto poduzimati da spreče još veću ekološku katastrofu u Banjaluci.
Izvor: Srpskainfo
