U Okružnom sudu u Banjaluci i juče se najviše vremena potrošilo na sve samo ne na uobičajeni sudski postupak i suđenje bivšim banjalučkim inspektorima Srđanu Raduloviću i Ognjenu Stijaku, koje terete za zločinačku organizaciju koja se bavila švercom heroina i marihuane.
Suđenje je prvo kasnilo sat vremena zbog nedolaska člana vijeća Marije Aničić Zgonjanin, koja je tokom današnjeg ročišta izbjegla obračun s optuženima, ali ga je imala sa novinarima koji su pratili suđenje.
Suđenje koje traje od maja prošle godine i danas je formalno počelo iz početka zbog isteka roka od mjesec dana od posljednjeg ročišta, jer se već mjesecima izlazi u susret optuženom Ognjenu Stijaku, koji se u međuvremenu zaposlio u Njemačkoj!
Iako je juče prijetio da bi mogao podnijeti i krivične prijave, zbog čega je upozoren od strane sudija, iste sudije su ponovo izašle u susret Stijaku i odgodile nastavak suđenja za 22. april.
Novi novi početak
Nakon što je suđenje konačno počelo optuženi su zatražili od republičkog tužioca Živane Bajić da pročita sve materijalne dokaze koji su do sada izvedeni. Ni kriva ni dužna, Bajićeva je stojički pročitala sve dokaze koji su do sada izvedeni, kao i imena svih saslušanih svjedoka u postupku protiv Radulovića i Stijaka.
Tokom ročišta verbalni obračuni Radulovića i predsjednice vijeća Snježane Kudrić počeli su nakon što je optuženi izjavio da je navikao da sud u njegovom slučaju krši zakon. Radulović je prvo upozoren, a zatim i izbačen iz sudnice na par minuta, nakon čega je vraćen.
U međuvremenu, u raspravu sa sudijom se umiješao i optuženi Stijak, koji je isticao da sud ne bi trebao u dokaze uvrstiti presude koje su izrečene drugim inspektorima, jer se na taj način “postupa suprotno odluci Ustavnog suda BiH”.
Dvočasovna rasprava bi se najkraće mogle opisati riječima da su optuženi udarali u ploču, a sudije u klin, da bi ludilo u sudnici prekinula sudija Kudrić rekavši kako sudnica nije Narodna skupština Republike Srpske, gdje svako ima pravo na repliku.
Izmjenjena optužnica
Ipak, republički tužilac Živana Bajić je u Okružnom sudu Banjaluka uspjela pročitati izmjenjenu optužnicu protiv bivših inspektora za narkotike CJB Banjaluka Srđana Radulovića i Ognjena Stijaka prema kojoj se dvojac tereti za zločinačku organizaciju i prodaju marihuane i heroina.
Optužnica suštinski nije promijenjena već je prilagođenja činjenici da su neki od ranijih saučesnika već pravosnažno osuđeni zbog krivičnih djela za koja su se teretili.
Prema izmenjenoj optužnici, Radulović je i dalje označen kao organizator zločinačke grupe koja se od početka 2011. do oktobra 2013. godine na području Banjaluke bavila prodajom droga zavisnicima. Optuženi Stijak tereti se da je bio član ove zločinačke organizacije.
U optužnici koja je podijeljena u 7 tačaka je, između ostalog, navedeno da su za potrebe zločinačke organizacije Radulović i Stijak koristili infrastrukturu MUP Republike Srpske za prodaju droga, a da su organizaciji pripadali i u međuvremenu osuđeni inspektori Marko Kovačević i pokajnik Slavko Đurić. Zločinačkoj organizaciji pripadao je i osuđivani narkodiler Goran Bošnjak.
Ukinuta presuda
Podsjetimo, Ustavni sud BiH je u martu prošle godine ukinuo pravosnažnu presudu Raduloviću i Stijaku, jer suđenje nije bilo pošteno, a presuda je, kako je ocijenjeno, bila zasnovana na nezakonitim dokazima.
U odluci Ustavnog suda BiH navodilo se da je presuda Vrhovnog suda RS zasnovana na nezakonitim dokazima, odnosno saslušanjima svjedoka pokajnika Slavka Đurića, bivšeg službenika MUP RS, i Gorana Bošnjaka, osuđivanog narkodilera.
Za Đurića je, između ostalog, navedeno da ga je prije svedočenja MUP RS trebao osloboditi čuvanja službene tajne, pa da tek nakon toga on svjedoči u sudu.
Za svjedoka Bošnjaka, Ustavni sud je obrazložio kako ni banjalučki Okružni sud, a kasnije ni Vrhovni sud RS, nisu previše obratili pažnju na njegova upozorenja da je iskaz, na osnovu kojeg je kasnije zasnovana kompletna presuda – dao u strahu za vlastiti život.
Ustavni sud BiH u odluci ističe da je Okružni sud Banjaluka, ako već tako nije postupilo tužilaštvo, sam trebao izvesti dokaz koji bi potvrdio ili demantovao navode Bošnjaka da mu je iskaz u istrazi uzet pod pritiskom.
– Odgovor na pitanje da li bi drugi provedeni dokazi bili dovoljni za osudu apelanta zadatak je redovnog suda. Na Ustavnom sudu nije ni da nagađa kakav bi bio ishod suđenja da ti dokazi nisu upotrijebljeni, niti koji su dokazi bili ili nisu bili nužni redovnim sudovima za odluku o postojanju krivične odgovornosti. Zadatak Ustavnog suda je i u ovoj odluci da odgovori na pitanje da li je ili nije došlo do povrede Ustavom garantovanih prava apelanata u krivičnom postupku – zaključeno je u odluci Ustavnog suda ispisanoj na 48 stranica.
Izvor: Srpskainfo
