Još se vijeća da li će iznad glavnog ulaza u Banski dvor svoja krila ponovo rašiti dvoglavi orao, koji je originalno imao grb sa četiri ocila, šahovnicom i polumjesecom i zvijezdama.
Jedna od najljepših istorijskih građevina u Banjaluci, zgrada Banskog dvora, nakon 87 godina od izgradnje konačno će vratiti svoj prvobitni sjaj.
Obimna sanacija i rekonstrukcija fasade najznačajnije kulturne ustanove u gradu uveliko traje, a sa izvođačem radova, firmom „Koto“ iz Beograda, novinar Srpskainfo provjerio je u kakvom je stanju bila zgrada i šta je do sada urađeno.
U prvoj fazi obnovljen je bakarni krov koji je prokišnjavao, a od oktobra prošle godine radi se restauracija fasade, nadvišenja atike iznad ulaznih vrata glavne i bočne fasade, restauracija skulptura, kao i obnova stolarije i zamjena svih prozora.
Projektom je predviđena i restauracija ulaznih vrata, popravka stepeništa, radovi na balkonima, konzervacija statua i sanacija dekorativnog osvetljenja.
– Najveća oštećenja na objektu nastala su u Drugom svjetskom ratu od granata i tokom zemljotresa, kada je najviše urušen dio atike u vrhu objekta. Oštećenja su popravljana, ali se i danas vide, jer su rekonstrukcije tada rađene prilično brzo i nestručno, nije puno vođeno računa o stilu objekta u kojem je građen, ali u tim uslovima vjerovatno nije ni moglo drugačije. Ima dijelova kojima moramo vraćati originalan izgled, a prilagođavanja radimo na osnovu projekta i starih fotografija objekta – precizira Jovica Blagojević, glavni inženjer gradilišta.
Dvoglavi orao
Iz ove firme nadležnima u Gradskoj upravi su uputili i zanimljiv prijedlog, na koji se još čeka odgovor. Predložili su da, iznad glavnog ulaza u Banski dvor ponovo urade dvoglavog orla, s rasponom krila oko 7,5 metara, koji se tu izvorno nalazio. Problematičan je, međutim, grb, jer su se na štitu nalazila četiri ocila, šahovnica i tri zvijezde i polumjesec, kao simboli naroda, koji su na današnjim prostorima veoma škakljiva tema.
– Imamo dosta dobre fotografije na osnovu kojih možemo uraditi rekonstrukciju orla onako kako je izgledao u doba bana. Sa luka se mogu uzeti proporcije krila. To bi značajno doprinijelo izgledu objekta. U Gradu se ipak pribojavaju da bi zbog toga moglo biti negativnih reakcija i još nemamo odgovor. Mi smo dali prijedlog, a opcije su razne – da se vrati originalni grb ili da se stavi samo prazan štit – precizirao je Blagojević, ali dodao da se prilikom rekonstrukcije uvijek bolje okrenuti prvobitnom rješenju koje oslikava jednu vremensku epohu.
Skulpture
Banski dvor je izgrađen kao sjedište bana Vrbaske banovine Kraljevine Jugoslavije. Radovi su počeli u martu 1931. dok je svečano otvaranje zdanja bilo 8. novembra 1932. godine.
Za umjetničko ukrašavanje fasade i unutrašnjosti dvora bio je zadužen akademik Đorđe Jovanović. Na zgradi ima i šest skulptura; većina će se uspjeti sanirati, ali pojedine dijelove je ipak potrebno potrebno iznova izliti. Najviše su oštećeni kipovi prema Hramu Hrista Spasitelja.
– Sve radimo u dogovoru sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa. Oni vrše konzervatorski nadzor i obilaze radove. Kipove u najboljem stanju ćemo sanirati, sa njih ćemo onda uzeti odlivke i praviti dijelove koji nedostaju za ostale skulpture. Svi kipovi su potpuno isti, jedino su motivi na štitovima različiti. Oni su se mijenjali tokom vremena. Provbitno je bio dvoglavi orao sa grbom kraljevine SHS, jer je u to vrijeme i građen objekat, a sada su tu motivi nauke – pojasnio je Blagojević.
Rok
Mada su nadležni ranije izrazili nadu da rekonstrukcija bude završena do Dana grada Banjaluka, izvođači kažu da je još nezahvalno definisati tačan rok.
– Sigurno nećemo završiti do 22. aprila. Ovo je obiman projekat, najveća rekonstrukcija do sada i sve treba uraditi kvalitetno, da traje, jer sigurno narednih pola vijeka, vijek neće biti sličnih radova na zgradi – zaključio je Blagojević.
Sanacija Kulturnog centra Banski dvor košta 2,5 miliona maraka, a finansira je Vlada Republike Srpske.
Značajna oštećenja
Firma “Koto” specijalizovana je za obnovu i rekonstrukciju važnih istorijskih spomenika. Posljednje što su radili je Narodni muzej u Beogradu i Zemaljski muzej u Sarajevu, ali, kako ističu, oštećenja koja su zatekli na banjalučkom Banskom dvoru su daleko značajnija.
– Originalni dijelovi zgrade koji datiraju iz perioda kada je objekat izgrađen su u najboljem stanju i to je ono što se poklapa s našim ranijim iskustvima. Međutim, sve rekonstrukcije koje su rađene naknadno, poslije zemljotresa, u puno lošijem stanju su nego što smo navikli. Takve stvari malo otežavaju posao, ali ipak nisu ništa što se ne može kvalitetno uraditi – pojasnio je Blagojević.
Zavod: Radi se ozbiljno
U Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa ističu da beogradska firma, koja je izvođač radova na fasadi Banskog dvora, ima bogato iskustvo na sličnim poslovima te da su radili i dio obnove tvrđave Kastel.
– Imaju sve licence potrebne za konzervatorsko-restauratoskre radove i mogu da kažem da se krajnje ozbiljno pristupilo ovom poslu. Zgrada Banskog dvora je građena između dva svjetska rata, u srpskovizantijskom stilu radi podsjećanja na naznačajniju epohu u srpskoj umjetnosti – srpski srednji vijek. Tada su u Banjaluci u istom stilu rađene još zgrade Gradske uprave i Sokolskog doma – pojasnila je Milijana Okilj iz Zavoda.
