Banjalučki putopisac ima ideju kako iskoristiti turistički potencijal grada

Zmijanjski vez je najneiskorišćeniji potencijal grada, za koji nažalost znamo samo mi koji ovdje živimo.
Ističe mladi Robert Dacešin, poznati banjalučki putopisac, bloger, ali i magistar ekonomije, koji je sa nepunih trideset godina već obišao blizu 240 gradova svijeta na pet kontinenata. Samo prošle godine posjetio je 11 zemalja, a sa bogatim turističkim iskustvom uvijek je rad da dobre ideje podijeli sa svojim gradom kako bi se i ovdje unaprijedila ponuda za posjetioce.

Ubijeđen je da se turistička ponuda Banjaluke, uz mnogo mašte, može razvijati i na jedan kreativniji način, koji pri tom ne košta mnogo. Prije dve godine, predstavio je čak 22 interesantna načina kako poboljšati turizam u gradu, i mada je dobio veliku podršku od sugrađana, saradnja sa nadležnima je izostala. Sada je međutim, neke od zanimljivih ideja ponovo izložio u Gradskoj upravi, a jedna koja se posebno izdvojila je Zmijanjski park, kao novo mjesto u gradu.

– Zmijanjski vez je uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, a niko to, osim nas sa ovih prostora, i ne zna. Bilo bi prelijepo da se u centru napravi ulica ili park sa stazama duž kojih će se kao mozaik oslikavati Zmijanjski vez. Ovi ukrašeni trotoari, raznih oblika i motiva, napravljeni od sitnog kamena, nešto nalik na mozaik, zovu se kalsade. Vidio sam ih u Portugalu, gdje je veliki broj ulica ukrašen na taj način – priča ovaj mladić.
Takođe, prepoznatljivi dajak čamci, mogli bi i da nose jedinstvene poruke o Banjaluci.

– Možemo obojiti čamce tako da svaki od njih “priča” priču o Banu Milosavljeviću, o Kočiću, kao i da sami dajakaši tokom vožnje pripovedaju o važnim ljudima i mestima u gradu – pojašnjava on.

Grad mora, govori Robert, i da ide u korak sa digitalizacijom, pa bi bilo korisno pored važnih spomenika postaviti kodove za mobilne telefone, kako bi posjetioci, osim što se dive i slikaju, mogli i očitati najbitnije istorijske podatke o tim mjestima. Ovo bi mnogo značilo turistima koji putuju i grad istražuju samostalno, bez vodiča, a što je sve veći trend u svijetu.

Mladi putopisac sve zamisli predstavio je predsjedniku Skupštine grada Zoranu Taliću koji je istakao da omladinu i njihove kvalitetne ideje treba podržati, te svakako otvoriti grad prema posjetiocima.

– Posebno mi se dopao prijedlog kako da zmijanjski vez, kao jedan od simbola grada, učinimo još vidljivijim, kao i da “oživimo” park “Petar Kočić” kroz likove i djela našeg književnika. Drago mi je kada se mladi uključuju u razvoj našeg grada, a Robertove ideje pratim još od ranije i definitivno ih vrijedi saslušati i analizirati. Dogovorili smo da nekih šest prijedloga izradi i u 3D formatu, zajedno sa finansijskom konstrukcijom i da vidimo koliko bi tako nešto okvrino koštalo, i da porazgovaramo ponovo – precizirao je Talić, podsjećajući da je popularizacija legende o Safikadi, i to ne samo kroz priču, te izgradnja dajak pristaništa, neki od poteza koje je Grad već pokrenuo.

Taliću se lično dopao još i Dacešinov prijedlog za unapređenje biciklističkog saobraćaja, tako da se svim redovnim korisnicima javnih dvotočkaša sa sistema “BL bajk” dodijele i određeni besplatni sati kao podrška ekološkom prevozu.
Ljudi odlični, grad ništa posebno
– Klasično razgledanje grada i šetnja od Kastela do Parka “Mladen Stojanović” svakako nisu nešto zbog čega ljudi dolaze u Banjaluku. Za nekoga ko je dosta putovao, Banski dvor, Hram Hrista Spasitelja ili Kastel, mogu biti interesantni, ali ruku na srce, nisu dovoljni da se u Banjaluci ostane duže od jedne noći. Turističku ponudu grada popravljaju stvari poput raftinga i toplica u Šeheru, ali većina ljudi na kraju ode iz grada sa istim osjećanjem. Super se provedu zbog ljudi, dopadne im se hrana, ali grad kao grad, ne pokaže im ništa posebno – naveo je ranije Robert.

Izvor: Srpskainfo

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije BLmojgrad portala. Ostavite komentar:
PODIJELI