Nova naučna analiza potvrdila je da je konzumacija alkohola povezana s razvojem brojnih zdravstvenih stanja, uključujući različite vrste raka. Istraživanje je pokazalo da se rizik od mnogih bolesti povećava s količinom popijenog alkohola. Ipak, postoji i dobra vijest – dio štetnih posljedica može se ublažiti ili čak poništiti ako osoba smanji unos alkohola ili potpuno prestane piti.
Nedavno objavljeni pregled istraživanja u časopisu Addiction potvrđuje da čak i male količine alkohola mogu uticati na zdravlje, dok prekomjerno konzumiranje uzrokuje ozbiljne posljedice. Istovremeno, autori navode da se određeni negativni efekti mogu povući nakon prestanka ili smanjenja konzumacije alkohola.
„To je jedan od najoptimističnijih zaključaka ove studije“, rekao je dr Džejson Kirbi (Jason Kirby), glavni medicinski direktor organizacije Recovery Centers of America, koji nije učestvovao u istraživanju.
Alkohol povezan s brojnim bolestima
Cilj studije bio je da ispita vezu između konzumacije alkohola i različitih zdravstvenih ishoda, rekao je dr Jirgen Rem (Jürgen Rehm), jedan od autora istraživanja i viši naučnik Instituta za istraživanje politike mentalnog zdravlja pri Centru za bolesti zavisnosti i mentalno zdravlje u Torontu.
„Ovakve preglede radimo otprilike svakih sedam godina kako bismo unaprijedili prevenciju, liječenje i javne politike u vezi s alkoholom. U ovom pregledu dodali smo nove kategorije bolesti, prije svega demenciju, te potvrdili ranije utvrđene veze između alkohola i brojnih zdravstvenih problema“, rekao je Rem.
Analiza je potvrdila ranija saznanja da se više od 60 zdravstvenih stanja, uključujući cirozu jetre, može u potpunosti pripisati konzumaciji alkohola.
Utvrđeno je i da:
- alkohol oštećuje jetru i može povećati osjetljivost organizma na zarazne bolesti, uključujući polno prenosive infekcije i tuberkulozu;
- konzumacija alkohola povezana je s nezaraznim bolestima poput dijabetesa tipa 2 te karcinoma usne šupljine, ždrijela, grkljana, jednjaka, debelog i završnog crijeva, jetre, dojke i grlića materice. Kada je riječ o raku, ukupna izloženost alkoholu najvažniji je faktor rizika;
- alkohol povećava vjerovatnoću povreda nastalih u saobraćajnim nesrećama, padovima i nasilnim događajima.
Pregled je pokazao da male količine alkohola mogu biti povezane sa skromnim koristima kod pojedinih ishemijskih bolesti, poput ishemijskog moždanog udara i koronarne bolesti srca. Međutim, prema riječima dr Rema, te moguće koristi znatno su manje od ukupnih štetnih posljedica.
„Glavna poruka istraživanja jeste da alkohol nije bezopasna supstanca, iako je društveno prihvaćen“, rekao je dr Kirbi. „Studija dovodi u pitanje staro uvjerenje da je umjereno pijenje korisno, posebno za srce. Mnogo opreznija i klinički korisnija poruka glasi: što je veća količina alkohola, veći je rizik, a za većinu zdravstvenih ishoda – manje alkohola znači bolje zdravlje.“
Prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), umjerenom konzumacijom smatra se najviše jedno alkoholno piće dnevno za žene i najviše dva za muškarce. Veće količine smatraju se prekomjernim pijenjem, dok se četiri ili više pića za žene, odnosno pet ili više za muškarce u kratkom vremenskom periodu smatra opijanjem.
Dio posljedica može se povući
Istraživanje donosi i ohrabrujuće vijesti. Nekoliko negativnih posljedica alkohola može se ublažiti ili nestati kada osoba smanji konzumaciju ili potpuno prestane piti. Neka poboljšanja mogu biti vidljiva već nakon nekoliko dana ili sedmica.
Prema autorima, rizici povezani s opijenošću, poput povreda i polno prenosivih infekcija, brzo se smanjuju nakon prestanka konzumacije alkohola. Takođe, pojedini kardiovaskularni problemi, uključujući povišen krvni pritisak, mogu se poboljšati u roku od nekoliko dana ili sedmica. Imuni sistem se takođe može oporaviti, iako dugogodišnje teško opijanje može ostaviti trajna oštećenja.
Određena oštećenja jetre, poput masne jetre, često su reverzibilna ako osoba smanji unos alkohola.
„Uznapredovala oboljenja jetre, poput ciroze, možda se neće potpuno povući, ali prestanak konzumacije alkohola može usporiti napredovanje bolesti i značajno smanjiti rizik od komplikacija“, rekao je dr Kirbi.
I zdravlje mozga može se djelimično oporaviti nakon smanjenja ili prestanka konzumacije alkohola.
„Promjene na mozgu izazvane dugotrajnim teškim pijenjem mogu se djelimično povući s vremenom, iako rizik od bolesti poput demencije može ostati povećan“, rekao je dr Rem.
Kako bezbjedno smanjiti konzumaciju alkohola
Novo istraživanje nadovezuje se na niz upozorenja zdravstvenih institucija posljednjih godina o opasnostima alkohola. Bivši glavni američki zdravstveni zvaničnik Vivek Murti prošle godine pozvao je na uvođenje upozorenja o riziku od raka na alkoholnim pićima, dok je Svjetska zdravstvena organizacija još 2023. godine saopštila da ne postoji bezbjedna količina alkohola koja nema uticaj na zdravlje.
Stručnjaci savjetuju da ljudi obrate pažnju ne samo na količinu alkohola koju popiju, već i na brzinu kojom piju. Više pića u kratkom vremenu dovodi do nakupljanja acetaldehida – produkta razgradnje alkohola koji oštećuje DNK i povećava rizik od razvoja raka.
„Acetaldehid je u suštini otrov“, rekao je dr Džozef Volpičeli (Joseph Volpicelli), izvršni direktor Instituta za medicinu zavisnosti.
Za osobe koje povremeno piju u društvu stručnjaci preporučuju iskrenu procjenu vlastitih navika.
„Izbjegavajte opijanje, nemojte koristiti alkohol kao način da se nosite sa stresom ili problemima sa spavanjem i uvedite dane bez alkohola“, rekao je dr Lukas Trautman (Lucas Trautman). „Ako primijetite da alkohol pogoršava san, raspoloženje, krvni pritisak, anksioznost, tjelesnu težinu ili odnose s drugima, to je važan znak da treba razmisliti o promjenama.“
Za osobe koje svakodnevno ili u velikim količinama konzumiraju alkohol preporuke su drugačije.
„Nemojte pokušavati sami naglo prestati ako postoji fizička zavisnost, jer apstinencijska kriza može biti opasna. Ljudi koji svakodnevno ili obilno piju trebalo bi da razgovaraju s ljekarom ili stručnjakom za bolesti zavisnosti“, upozorio je Trautman.
Liječenje može uključivati bolničku ili ambulantnu rehabilitaciju, psihoterapiju, grupe podrške i lijekove poput naltreksona ili akamprosata.
„Ako vam alkohol narušava zdravlje, san, raspoloženje, odnose, porodicu, posao ili unutrašnji mir, to je sasvim dovoljan razlog da potražite pomoć“, zaključio je Trautman. „Ne morate doći do potpunog životnog sloma da biste odlučili promijeniti svoj život.“
Izvor: Health
