Šta ne treba da radite na Badnji dan

Badnjim danom počinje božićno slavlje – žene pripremaju trpezu za Božić, a muškarci idu po badnjak. Na ovaj dan je, prema vjerovanju, najbitnije širiti ljubav prema bližnjima, riješiti stare nesuglasice i vratiti dugove. Badnje veče se provodi u krugu porodice, a mnogi običaji koji se na ovaj dan poštuju inspirisani su težnjom da se u narednoj godini obezbijede sreća i napredak porodice. Ovo su samo neki od njih.
– Prije izlaska sunca domaćin sa sinovima odlazi u šumu po badnjak. Bira mlad i prav cerić ili hrast, okreće se ka istoku i sječe ga sjekirom ukoso. Po narodnom vjerovanju, badnjak mora da se presječe sa tri snažna udarca, pa da se otkine lomljenjem ili uvrtanjem. Zatim se donosi i uspravlja uz kuću, pored ulaznih vrata, gdje stoji do uveče.

– Na Badnji dan se ništa ne pozajmljuje iz kuće, a ako je nešto pozajmljeno, traži se da se vrati, jer ne valja da ono što pripada kući bude van nje za Božić.

– Na Badnji dan kada se svi poslovi završe, u jednoj većoj šerpi ili tiganju rastopi se mast, pa se u njoj ogledaju svi ukućani. Ko ne ugleda svoju glavu, dogodine će umrijeti – jedno je od narodnih vjerovanja.

– Ako na Badnji dan bude oblačno, očekuje se rodna godina.

– U nekim ovčarskim krajevima čobanin na Badnji dan nosi pod jezikom kamičak vjerujući da će se vuku tako skameniti vilice ako se približi stadu, pa neće moći da kolje ovce.

– Uveče domaćin sa sinovima u kuću unosi pečenicu, badnjak i slamu. Kada pređe preko praga, pozdravi domaćicu i čestita joj badnje veče, na šta ga ona blagosilja i posipa domaćina i ono što unosi pšenicom.

– Po slami ne valja ići bos, jer će ukućane boljeti noge.

– Na Badnje veče stoka se pospe solju, žitom i projom da bi se sačuvala od čini.

– Poslije večere uza zid se poređaju kašike po starešinstvu, pa čija preko noći padne, taj će sljedeće godine umrijeti.
– Na Badnje veče ne treba zaspati dok badnjak ne izgori, jer će onda ukućani umirati bez predznaka.

– U nekim krajevima vjeruju da će biti dosta meda u narednoj godini ako iz badnjaka iskaču varnice.

– Ako se na badnjaku koji gori u ognjištu nakupi dosta pepela, vjeruje se da će zima biti jaka sa dosta snega.

– Kada ukućani legnu da spavaju, baba ili neka druga starija žena zabada nož u vrata iznutra ili stavlja glogov kolac iza vrata i na njega objesi luk da bi ukućani bili sigurni od uroka, vještica i nečistih sila.

Vatra na ognjištu na Badnji dan i Božić ne treba da se raspiruje duvanjem da vjetar ne bi otresao pšenicu i da se stoka ne bi nadimala od trave. Umjesto toga, vatra se raspiruje lisnatim granama.

– Na jugu Srbije vjerovalo se da će momci i djevojke koji za Badnje veče prespavaju na slami usnuti budućeg supružnika.

– U nekim krajevima se vjeruje da božićnu svijeću ne valja gasiti duvanjem, već hljebom natopljenim vinom.

– Na Badnji dan valja posaditi neku biljku, jer se vjeruje da će se sigurno primiti.

Izvor: Blic

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije BLmojgrad portala. Ostavite komentar:
PODIJELI