U Evropi se smrznuto meso može koristiti za ljudsku ishranu do šest mjeseci, a u BiH je taj rok godinu dana. Uvoznici iz BiH vješto su iskoristili ovu razliku nabavljaju meso u Evropi po niskim cijenama.
Uvoz svježeg mesa u BiH iz godine u godinu nastavlja rasti. Trend se nastavio i u ovoj godini. U prvih devet mjeseci ove godine uvezeno je samo svježeg mesa, za čak 424,7 miliona maraka. U odnosu na isti period prošle godine uvoz mesa je veći za 15 posto ili 58 miliona maraka.
– Vrijednost uvoza svježeg mesa za prvih 9 mjeseci ove godine iznosila je 424,7 miliona KM i uvezeno je oko 59,9 miliona kg mesa, najviše goveđeg i svinjskog. Spomenute vrijednosti odnose se isključivo na svježe meso, a ne na ukupnu vrijednost uvoza – rekla je portparolka UIO BiH Darjana Maglov, javlja BHRT.
Trenutno, domaći farmeri proizvode svega 20 odsto potrebnog mesa za tržište BiH. Zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu u EU i kod nas, upravo uvoz svježeg mesa predstavlja najveći problem za domaće farmere. U Evropi se smrznuto meso može koristiti za ljudsku ishranu do šest mjeseci, a u BiH je taj rok godinu dana. Uvoznici iz BiH vješto su iskoristili ovu razliku nabavljaju meso u Evropi po niskim cijenama s kojima se domaći farmeri ne mogu naticati.
Mi ako ne uskladimo te pravilnike sa EU znači mi ćemo uvijek čistiti EU da ne moraju to prodavati ili kućnim ljubimcima ili plaćati da se uništi u kafilerijama. Samim tim to je unazadilo našu proizvodnju – navodi Mišo Maljčić iz Skupštine Saveza poljoprivrednih proizvođača RS.
Neusklađenost pravilnika domaće proizvođače dovela je do ruba propasti.
– Na domaće proizvođače to jako loše utiče. Znači tu je jedna nelojalna konkurencija, gdje se proizvodi koji su za bacanja, odnosno u tim državama su za bacanja, se dovoze ovamo. Znači to je lako riješiti, međutim na nivou BiH vlast nema volju da to riješi. Zašto nije i kod nas rok upotrebe smrznutog mesa šest mjeseci i problem bi bio riješen – smatra Ranko Sarajlić iz Laminaca (Gradiška).
Poljoprivreda i proizvodnja hrane, uz energiju, su sektori od strateškog interesa za svaku zemlju i tu se ne postavlja pitanje isplati li se nešto ili ne. Kod nas to na žalost nije slučaj.
– Treba zaštititi domaću proizvodnju. Naći modele kroz subvencioniranje, kroz promocije, kroz jače kontrole ulaska takvih roba. Ali ono sve što je u skladu sa zakonom ne možemo zaustaviti. Trebamo nadgledati uvoz takvih roba – stava je Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar.
Činjenica je da velikom broju građana, s obzirom na standard, odgovara evropsko meso u marketima, koje se po kvaliteti ne može porediti s domaćim, ali koje je u odnosu na njega znatno jeftinije. Građani kupujući uvozno meso štede, ali istovremeno svjesno ili nesvjesno, guraju domaću proizvodnju u ambis.
