Zrnca ječma i hmelja, plus kvalitetna voda i kvasac, koji “raste” na posebnoj podlozi – to su sastojci od kojih se pravi pivo. Ali kako? I u čemu je čarolija, koja čini da se jedno pivo razlikuje od drugog, po ukusu, boji, reskosti, svježini, mirisu? E to su već tajne zanata, koje znaju samo najbolji pivari.
A jedan od vrhunskih majstora ovog zanata, Belgijanac Benoa Dekamp, prije dvije i po godine je došao u Banjaluku da, zajedno sa timom “Banjalučke pivare” učini da čuveno “Nektar” pivo postane bolje nego ikad. Jer, ne zove se ono uzalud nektar, piće za bogove. Ipak je to ime koje obavezuje.
Dekamp je menadžer i inženjer pivarstva svjetskog renomea. Cijeli svoj profesionalni život je posvetio pivu. Već 35 godina inženjer Dekamp krstari svijetom, od Konga, do Kine, Rusije, Ukrajine i brojnih drugih zemalja.
Receptura
Svuda je putovao sa istom misijom: da dobra piva učini još boljim. Istim poslom stigao je i u Banjaluku, grad u kojem su prije skoro 150 godina vrijedni redovnici trapisti napunili prve bačve piva. Tu tradiciju i danas baštine banjalučki pivari.
– Čim sam stigao u Banjaluku probao sam pivo i rekao: dobro je, ali ima jedan detalj koji bi valjalo popraviti – rekao je Dekamp na prezentaciji za novinare, koja je nedavno upriličena u “Banjalučkoj pivari”.
I otkrio u čemu je štos: kad pivo proizvedeno u Banjaluci malo odstoji, kad je, dakle, malo “starije”, mogu se primijetiti, pa recimo, “izvjesna odstupanja”.
Iskusni stručnjak je brzo shvatio da je problem prijevremena oksidacija, koju pivopije ponekad “plate” glavoboljom i osjećajem težine.
– Korak po korak mi smo, svi zajedno kao tim, rješavali taj mali nedostatak, kako bi pivo, i nakon nekoliko mjeseci, bilo isto kao i u onom trenutku kada je izašlo iz fabrike – pojasnio je Benoa Dekamp.
I tako je promijenjena receptura za „Nektar“. Izbacivanjem kukuruzne krupice nastalo je pivo stoodstotne čistoće na bazi ječma.
– “Nektar” sada nema oscilacija u kvalitetu, jer su otklonjeni svi uzročnici tih promjena – tvrdi Dekamp.
Dobro izbalansirano pivo
Njegovu dijagnozu su potvrdili i Radovan Rakić, direktor proizvodno-tehničkog sektora, i Aleksandra Krečković, menadžerka kontrole kvaliteta u “Banjalučkoj pivari”.
I tako danas “Nektar” ostaje pravi nektar: dobro izbalansirano pivo, sa naznakom voćnog ukusa, tipičnom braonkastom bojom, osvježavajuće, posebno i prepoznatljivo.
Da bi se do toga došlo, objašnjava Dekamp, valjalo je budno pratiti sve faze nastanka piva i rješavati sve izazove koji bi se pojavili.
– Od samog kuvanja, pa do reda punjenja, modifikovali smo parametre kako bismo dobili stabilnije i kvalitetnije pivo. Bilo je problema, ali smo sve probleme riješili. Jako sam prijatno iznenađen kvalitetom ljudi i proizvodno-tehničkog tima “Banjalučke pivare”. Kao vođa projekta sam zadovoljan, jer su prihvatili sve moje sugestije, bez obzira na činjenicu da je time povećana cijena proizvodnje piva – objašnjava iskusni stručnjak.
I otkiva još jednu od malih tajni: lagan, voćni ukus “Nektara” dolazi od kvasca i aromatičnih sorti hmelja, koje se koriste u procesu proizvodnje, što je, kako kaže, “suptilno, ali i unikatno”.
Za proizvodnju piva, dodaje Dekamp, ključne su sirovine, a one su u “Banjalučkoj pivari” vrhunske. Njihova nabavka je unaprijed osigurana, jer su sklopljeni višegodišnji ugovori sa dobavljačima najboljeg hmelja, ječma i kvasca.
– Naravno, bitno je da pivara ima i dobre stručnjake, tradiciju i uhodan pogon. “Banjalučka pivara” ima sve to, ali se ipak mora stalno bdjeti nad procesom. Radi se sa živim materijalom, koji nikada nije isti – kaže Dekamp.
Tajne
A proces proizvodnje piva, koji prolazi nekoliko faza, traje 20 dana i tokom cijelog tog procesa odstupanja se mogu popraviti, naravno, ako se na vrijeme uoče.
Sa tim procesom, u džepnom izdanju, upoznali su se i novinari, koji su na prezentaciji u pivari dobili priliku da probaju zrnca prženog i neprženog ječma, da omirišu hmelj, da okuse sladovinu, ili kako se već zove ona tečnost koja će, nakon vrenja, odrasti u pivo.
Saznali smo i zašto je bitan soj kvasca i podloga za kvasac. I po čemu se “Nektar”, koji je više voćnog karaktera, razlikuje od nekih drugih piva, koja imaju sumpornu notu. I koje su ključne karakteristike njemačkih, a koje piva proizvedenih u Srbiji.
– Sve zavisi od sirovina, od postupka proizvodnje, ali i od tajni koje pivari ne odaju – priznao je na kraju Benoa Dekamp. Neke smo tajne, dakle, saznali, neke se mogu samo naslutiti, a neke otkriti samo na prvi ili drugi gutljaj.
Ali Benoa Dekamp nam je otkrio još nešto: zašto voli svoj posao i zašto je profesionalni život posvetio baš pivu.
– Naš posao je takav da moramo probati proizvod kojim se bavimo. Zamislite da svaki dan moram probavati mlijeko ili, recimo, petrolej. Ne, ipak više volim pivo – rekao je u šali šarmantni Belgijanac.
Devetoro veličanstvenih
U “Banjalučkoj pivari” u kontrolu kvaliteta u svim fazama proizvodnje piva uključeno je devetoro veličanstvetnih i nepogrešivih – degustatora.
– Bez obzira na sve laboratorijske analize, oni su ti koji svojim istančanim čulima i velikim znanjem daju završni pečat, kao potvrdu kvaliteta. Oni ocjenjuju da li je postignuta željena svježina, gorčina, okus, miris – objašnjava Aleksandra Krečković, menadžerka kontrole kvaliteta u ovoj pivari.
Neki to, ipak, vole gorče
Benoa Dekamp s ponosom ističe da je učestvovao i u stvaranju novog brenda, “Banjalučkog piva”, koje se od “starijeg brata”, zvanog “Nektar”, razlikuje po ambalaži, ali i po specifičnom ukusu.
– Drago mi je da sam zajedno s veoma sposobnim timom iz “Banjalučke pivare” učestvovao u tome i dao svoj lični pečat ovom brendu. Imao sam punu slobodu i samostalnost u pravljenju recepture – kaže Dekamp.
“Banjalučko” je, dodaje on, pivo koje ima odličnu izbalansiranost mirisa i ukusa i u skladu je sa svjetskim trendovima velikih proizvođača piva. Posebnim ga čini boja i punoća ukusa, a naročito gorčina, po kojoj je ovo pivo već postalo prepoznatljivo.
PO ČEMU JE BANJALUKA POSEBNA
Iako je prošpartao skoro svim kontinentima i radio u najmoćnijim pivarama širom svijeta, Benoa Dekamp kaže da je Banjaluka, ipak, posebna. Prvo, oduševio ga je ambijent u kojem se nalazi “Banjalučka pivara”.
– Proizvodnja u ovoj pivari počinje na brdu iznad Vrbasa, a potom se spušta prema ravnici, uz rijeku i put. To zaista nije uobičajeno, jer se pivare najčešće nalaze u ravnici. Posebna je i maštovitost ljudi koji ovdje rade i koji su uspjeli čak i da prenamijene opremu, kada je to bilo potrebno. To ukazuje na otvoren um i spremnost da, na neobičan ali tehnološki prihvatljiv način, rješavaju probleme – kaže Dekamp.
Izvor: Srpskainfo
