Zvaničnih informacija iz Uprave grada Banjaluka još nema. Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić nije se izjasnio o eventualnoj gradnji hidrocentrale “Krupa” na lokaciji mosta preko rijeke Vrbas koji vodi za Krmine. Akumulacija ove hidrocentrale trebalo bi da poptopi nekoliko kilometara kanjona. Vlasnici parcela kod Krminskog mosta dobili su obavještenje da će 30. novembra investitor ZP Hidorelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonjić Grad i Urbis centar d.o.o. Banjaluka izaći na teren kako bi počeli da pripremaju urbanističko tehničke uslove.
Urbis centar kao izvođač međutim, nije naveo po kom prostornom planu će da izrađuje navedene dokumente. Pozvao se samo na član 8. stav 2. Pravilnika o formi, sadržaju i načinu izdavanja lokacijskih uslova.
Gradnja hidrocentrale Krupa najavljivana je i 2004. godine ali ogromnim otporom Banjalučana i ekoloških organizacija taj projekat je zaustavljen. Kako tada, tako i sada u Centru za životnu sredinu najavljuju grčevitu borbu. Kažu da bi eventualna izgradnja planirane hidrocentrale znatno povećala nivo vlage u Banjaluci, da bi zbog lošijeg kvalitete vode, Vodovod morao više ulagati u prečišćavanje što bi dovelo i do drastičnog poskupljenja osnovne životne namirnice u Banjaluci.
Poseban problem mogao bi da predstavlja i smanjen vodostaj u gradu, što bi Vrbas pretvorilo u novu Crkvenu. Naime i sada kada je vodostaj Vrbasa nizak, od centra grada prema Rebrovačkom mostu se širi nesnosan smrad fekalija, o čemu svakodnevno svjedoče sportisti na vodi, kajakaši i kanuisti.
Pod pritiskom skoro 20 000 potpisa građana Banjaluke, 2005. godine Skupština Grada donijela odluku da se protivi potpisanom ugovoru o koncesiji koji je tadašnja Vlada RS dodijelila Hidroelektranama na Vrbasu.
Koalicija za zaštitu Vrbasa je još prije potpisivanja ugovora o koncesiji krajem 2004. godine, upozoravala Vladu RS da ugovor nije u interesu građana Banjaluke i Republike Srpske. Predlagali su da se prije potpisivanja ugovora napravi ozbiljna analiza korištenja potencijala rijeke Vrbas, koja bi osim energetskog aspekta, uzela u obzir pitanja turizma, vodosnabdijevanja, zaštite prirode i slično. Ukazivali su tada i da je u postupku dodjele koncesije javnost bila potpuno isključena, a da je nekoliko zakona RS prekršeno.
Kompletan istorijat pročitajte u tekstu Centra za zastitu zivotne sredine
Video/Gradonačenik Banjaluke nema informacije o novoj hidrocentrali na Vrbasu?
