Zaustavljene pošiljke voća i povrća zbog prisustva pesticida

Za mandarine iz Turske, mango iz Brazila, mrkve iz Egipta, tikvice iz Albanije, breskve iz Srbije i grožđe iz Sjeverne Makedonije prošle godine bila je spuštena rampa za uvoz, jer je kod tih šest pošiljki utvrđeno povećano prisustvo ostataka pesticida iznad propisanih vrijednosti.
Prema podacima Inspektorata Republike Srpske, lani je prilikom uvoza uzeto oko 1.400 uzoraka hrane biljnog porijekla, voća i povrća, od čega su kod šest pošiljki utvrđene nepravilnosti.

Takođe, od početka ove godine nadležna Fitosanitarna inspekcija je za potrebe laboratorijskog ispitivanja uzela oko 500 uzoraka hrane biljnog porijekla, voća i povrća, koje se ispituje na prisustvo ostataka 170 aktivnih supstanci.

– U šest slučajeva analizom je utvrđeno povećano prisustvo pesticida iznad vrijednosti propisanih Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla. U svih šest slučajeva riječ je o pošiljkama jagoda iz Albanije – istakli su iz Inspektorata Srpske.

Kako objašnjavaju, kontrola voća i povrća u Srpskoj obavlja se prilikom uvoza, kako bi se utvrdilo da li je ono zdravstveno ispravno i bezbjedno za ljudsku upotrebu.
Najveći rizik kod ovih proizvoda predstavlja nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i teških metala i upravo su to parametri na koje se vrše laboratorijske analize – navode oni, napominjući da upotreba pesticida nije zabranjena i oni se koriste u proizvodnji većine vrsta voća i povrća, s tim da se moraju koristiti dozvoljena sredstva, u dozvoljenim koncentracijama i poštivati vrijeme koje treba da prođe od tretmana do upotrebe proizvoda.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe da bi u trgovačkim centrima, kao i na pijacama, trebalo da bude naznačena zemlja porijekla, odnosno zemlja uvoza voća i povrća, te da bi to bio jedan od načina zaštite potrošača.

– To je u trgovačkim centrima sitno ispisano i na to niko ne obraća pažnju. To je tako sitno ispisano da to zapazimo mi koji vodimo malo više računa o tome ili gledamo to na jedan drugačiji način iz ugla potrošača – kaže Marićeva.

Dodaje da ni prodavci često ne znaju porijeklo robe.

– Bilo bi dobro da se u kontrolama zaista vidi da li neko zloupotrebljava to da li je domaće ili je iz uvoza, a izbor je na potrošaču šta će da kupi. Mi nemamo mnogo razvijenu svijest uopšte da pitamo odakle su proizvodi – navodi ona.
Dodaje da naknadno pranje voća i povrća u sodi iziskuje dodatne troškove, zbog čega mnogi građani to neće učiniti.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, istakao je da domaća proizvodnja nije dovoljno zaštićena i da mnoge količine domaćih proizvoda propadnu zbog nelojalne konkurencije iz uvoza.

– Daleko je jeftinija uvozna roba, ali je i nekvalitetnija i sigurno nije zdravstveno bezbjedna koliko su bezbjedni naši proizvodi – rekao je ranije Dojčinović.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, lani je ukupno uvezeno 300.380.601 kg voća i povrća, čija je ukupna vrijednost bila 392.517.638 KM.
Iz Inspektorata Srpske takođe dodaju da se posebna pažnja posvećuje proizvodima sezonskog karaktera koji se intenzivnije uvoze u određenom kraćem periodu.

– Važno je napomenuti da se za pošiljke od kojih su uzeti uzorci za analizu zabranjuje stavljanje u promet, distribucija ili prerada sve do donošenja rješenja inspektora u skladu sa rezultatima laboratorijskog ispitivanja uzoraka – objašnjavaju oni, prenose Nezavisne novine.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije BLmojgrad portala. Ostavite komentar:
PODIJELI