Na Dan grada i 100 godina od veleizdajničkog procesa, svečano je otkrivena spomen-ploča kralju Alfonsu Trinaestom. U čast ovog španskog kralja, zaslužnog za pomilovanje osuđenika u Banjalučkom veleizdajničkom procesu, spomen-ploča je postavljena na zid zgrade koja stoji u srcu Banjaluke, na uglu Gospodske ulice i ulice koja nosi njegovo ime, Ulice Kralja Alfonsa XIII.
Inicijativu za postavljanje spomen-ploče pokrenulo je Milenko Jevđević, sekretar SPKD “Prosvjeta” u Gradskom odboru Banja Luka. Ovo je bila, kaže Jevđević, prilika da se oda počast i utemeljivačima “Prosvjete”, kao i prvooptuženom u veleizdajničkom procesu Vasilju Grđiću, tadašnjem generalnom sekretaru, “prvom čovjeku” “Prosvjete”. Kralj Alfons XIII, insistirao je na pomilovanju 16 uglednih Srba i da im smrtna kazna bude zamijenjena kaznom zatvora.
Na optuženičkoj klupi Banjalučkog veleizdajničkog procesa koji je počeo 1915. godine, godine bila su 24 perofesora i učitelja, 21 sveštenik, 12 đaka, 2 inžinjera, jedan advokat, 2 ljekara, 20 privatnih i državnih činovnika te još nekoliko desetina trgovaca, gostioničara, zanatlija, težaka i članova Sabora, sve zajedno 156 optuženih Srba na čijem čelu se nalazilo rukovodstvo “Prosvjete”. Za sve optužene, izuzev trojice maloljetnih, tražena je smrtna kazna. U optužnici, na 262 strane teksta, na 29 stranica dokaznog materijala, državno tužilaštvo je “Prosvjetu” optuživalo za 12-godišnje aktivnosti protiv Austrougarske i promociju velikosrpske ideje.
Poseban cinizam je iskazan održavanjem suđenja i tokom religioznih praznika, te čitanjem presude 22.aprila na Veliku subotu. Od 151 osuđenog koji su živi dočekali presudu 2016. godine, 16 je osuđeno na smrt vješanjem. Dok je izbjegli Nikola Stojanović sprovodio kampanju za pomilovanje u cijelome svijetu putem pisama, brošura i akcija, Srpska vlada, predsjednik Nikola Pašić, diplomatija i brojni predstavnici u savezničkim zemljama su se žustro zalagali za pomilovanje. Ipak “svjetska javnost je različito reagovala, jer je to bio period rata i svako je imao svoje poglede na te događaje, najčešće politički motivisane.”- piše dr Jelenko Bojić. Za pomilovanje osuđnih zalagali su se brojni srpski suvereni, ali i sam Papa. Tek kada je Španski kralj Alfons XIII zatražio pomilovanje, austrougarski car Karlo je u ime njihovog prijateljstva, potpisao akt o pomilovanju 26. marta 1917. Za 16 osuđenika je presuda preinačena u kaznu doživotnog zatvora, a pojedinima i kaznu zatvora od 12 godina, što je kod srpskog naroda izazvalo veliku radost I zahvalnost kralju Alfonsu XIII. Postavljanjem spomen-ploče, “Prosvjeta” i Grad Banjaluka iskazali su visok stepen svijesti o poštovanju istorije, i ljudi koji su je ispisivali. Čast postavljanja spomen-ploče imali su Igor Radojičić gradonačelnik Banjaluke i Nj.E. ambasador Španije u BiH Huan Bosko Himenez Sorijano.
Ana Puvačić Brataševec
