Banjaluka je među mjestima u BiH koje je najviše zagađeno ostacima piralena (PCB), pokazalo je istraživanje zemljišta u koje je rađeno u periodu od 2002. do 2005. godine.
U projektu “Procjena količine trajnih organskih zagađivača u atmosferi i vodenim ekosistemima, koji su nastali zbog rata u bivšoj Jugoslaviji” između ostalog, istražen je sadržaj PCB u zemljištu u regionima Banjaluka, Sarajevo, Jelah i Bihać.
“Provedena je pilot studija na mogućem žarištu, Banjaluci u Bosni i Hercegovini. Nivoi PCB-a (polihlorovani bifenil – piralen) na nekoliko lokacija za uzorkovanje u Banjaluci iznose čak 400 000 ng/g (nanograma po gramu), tj. magnituda veća nego na bilo kom drugom mestu koje je istraživao projekat”, navodi se u izvještaju u koji smo imali uvid i koji je dostupan onlajn.
Tačna lokacija gdje je uzet uzorak zemljišta nije navedena
Prema Pravilniku o dozvoljenim koločinama opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje i metodama za za njihovo ispitivanje dozvoljena količina je 0,2 mg/kg (miligrama po kilogramu). U Banjaluci je pronađeno400.000 ng/g što konvertovano iznosi 400 miligrama po kilogramu i to je mnogostruko veća vrijednost od dozvoljene, mada možemo pretpostaviti da je uzet uzorak sa industrijskog, a ne poljoprivrednog zemljišta.
Najveće količine PCB-a u zemljištu u BiH pronađene na lokacijama u okolini Tuzle (96 178 000 ng/g) i Tešnja (178 954 000 ng/g).
Piralen u blizini Une
Visok sadržaj PCB-a pronađen je i u bivšem vojnom aerodromu Željava kod Bihaća, 164 000 i 106 000 ng/g. gdje se pretpostavlja da je unutar objeka proliveno ulje sa piralenom.
“Odatle, piralen se može infiltrirati kroz kraške stijene, a zatim se pojaviti u jakim kraškim izvorima oko Bihaća i nakon toga u rijeci Uni”, upozorili su načnici
Navodi se da je u BiH tokom rata uništeno oko 500 transformatora koji su sadržavali ulja, ali da nije samo to problem, već i navika korištenja takvih ulja u domaćinstvima za druge potrebe.
“Bizarne situacije kao što su upotreba transformatorskog ulja kao dizel goriva i šampona koji sadrži lindan protiv štetočina u vrtovima ne može se zanemariti. Jedan od potencijalnih posljedica zagađenja hrane, vode i cjelokupne okoline je dramatično povećanje karcinoma probavnog sistema, posebno karcinoma debelog crijeva, koji je zabilježeno u posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini”, konstatuje se u izvještaju (misli se na perod prije istraživanja).
Pomenuti projekat koordinisao je Masarikov univerzitet iz Češke, a cilj je bio da se istraži količina “POPs” zgađenja u zemljama bivše Jugoslavije.
POP-s je skraćenica za trajne organske zagađivače (Persistent Organic Pollutants), a to su hemijske supstance, koje posjeduju određenu kombinaciju fizičkih i hemijskih svojstava, tako da, kada se jednom ispuste u životnu sredinu, oni ostaju netaknuti izuzetno dugo; postaju široko rasprostranjene u okruženju kao rezultat prirodnih procesa u zemljištu, vodi i, vazduhu; akumuliraju se u masnom tkivu živih organizama, uključujući ljude, i nalaze se u višim koncentracijama na višim nivoima u lancu ishrane; toksični su za ljude i životinje.
Štokholmska konvencija
BiH kao potpisnica Štokholmske konvencije i ima obavezu da prestane koristiti ulja sa PCB i srodnim zagađivačima i da sanira sve kontaminirane lokacije.
U dostupnom izvještaju u sprovođenju ove konvencije iz 2015. godine, piše da je poznato prisustvo PCB-a u BiH oko 82 tone, a da se sumnja na prisustvo još 167,9 tona, u transformatorima, kondenzatorima i buradima.
“Ključna pitanja u rješavanju trenutne situacije u upravljanju PCB-ima, su nedostatak adekvatnog zakonodavstva u upravljanju PCB-om i nepodudarnost u usvajanju zakona i podzakonskih akata u entitetima, nedostatak evidencije o opremi koji sadrži ili je kontaminirana PCB-om, nedostatak evidencije lokacija kontaminiranih sa PCB-ima, neadekvatne carinske tarife za praćenje uvoza PCB u BiH, neadekvatno skladištenje opreme kontaminirane PCB-ima i nedostatak znanja o adekvatnom upravljanju PCB-ima osoba koje rade sa opremom koja sadrži PCB”, stoji u izvještaju.
Izvor: Mondo
