Nakon što je blmojgrad objavio tekst i fotografije Banjalučana koji ptice sa balkona tjeraju uz pomoć fotografije vrane odštampane na papiru A4 formata, dobili smo pismo Banjalučanke Marine Živković sa sličnim iskustvom.
Plastična vrana kojoj je od milja dala ime Vrago kaže „uradila je posao“. Napokon tvrdi, može da uživa u vremenu provedenom na balkonu stana u kojem živi. Ne mora da čisti iza golubova i nervira se zbog uništenog cvijeća. Napominje da voli sve životinje, ali da više voli svoje cvijeće i čist balkon.
Sve je počelo kaže kada se uselila u stan na čijem balkonu su se od ranije odomaćili golubovi. Na početku joj je to bilo zanimljivo i čak se hvalila društvu kako su pitomi i „slatki“. Ubrzo je uvidjela da slatki i pitomi golubovi prljaju za desetoricu, da joj uništavaju cvijeće, da od njih ne može ni kafu popiti na balkonu.
Odlučila je da im stane u kraj. Mislila je lak posao, „ko još sa golubovima ne može da izađe na kraj“. Ubrzo je međutim uvidjela, da se neće tako lako riješiti, kako ih u engleskoj često zovu „ letećih pacova“, zbog bolesti koje mogu da prenesu! Prvo ih je tjerala, pa kada je uvidjela da od toga nema koristi, počela je ograđivati terasu. Ni žica joj nije pomogla.
Onda je pribjegla „narodnim“ receptima. Kačila je kese po štriku, CD-ove, ali golubovi su i dalje prljali balkon i uništavali cvijeće. U šali nam kaže, „jedan CD ne riješava ništa, sa sedam komada sam primijetila blagi napredak ali nedovoljan“.
Na svoj „golubiji problem“ požalila se prijatelju muzičaru, koji je iz Banjaluke odselio u Austriju. Grupa u kojoj svira „Kartofel osvetnik“ čak je i opjevala njenu i dramu svih stanovnika koji ne žele golubove na svom balkonu.
Sa već dobranim iskustvom sa golubovima, prijatelj iz Beča obećao joj je da će riješiti njen problem.
Nakon nekoliko dana nakon što mu se požalila, poslao joj je poruku da je čeka paket u kafiću Que Pasa kod „Venecija“ mosta.
Pomalo iznenađena kaže otišla je u Que Pasu na kafu i pitala za paket. Konobar se nasmijao i dao joj plastičnu vranu u prirodnoj veličini, uz poruku „ovo ti je od Ace“. Onako zbunjena kaže, pomislila sam „budala sam ja veća od njega“, kafić je bio pun gostiju u tom trenutku. Plastična vrana nije mogla stati ni u torbu koju je nosila. „Najbolje kao ludak da sa vranom hodam po ulici“ mislila je u sebi, „ali ako se Aco potrudio da je pošalje iz Beča mogu i ja od Que pase do Mejdana da je prenesem“.
Dok je hodala do kuće kaže ljudi su je čudno gledali, a i ne gledali dodaje, „treba se sredila,a pod miškom plastična vrana“. Čim je ušla u stan postavila je rekvizit iz Austrije na balkon. Zapalila je cigaru i kaže pomislila „ daću mu ime Vrago“.
I Vrago ostade na balkonu, da uživa u cvijeću, a golubovi, odletiše….
povezani tekst:
