U Banskom dvoru za vikend Budapest Jazz Orchestra i braća Teofilović

Budapest Jazz Orchestra jedan je od najpopularnijih big bendova u Mađarskoj. Godinama izvode sving muziku koja je prepoznata na svjetskom nivou, kao i gotovo sve džez žanrove. Ovi svjetski priznati muzičari upustili su se u ambiciozan projekt obrađivanja pjesama kultne grupe „Queen“ u džez stilu. Ideja koja je na prvu zvučala čudno, dugogodišnji je san džez bubnjara ovog orkestra, Zsolta Madaija. Slušanjem, proučavanjem i vježbanjem pjesama grupe „Queen“ postalo im je jasno da oni nisu samo jednostavan rok bend, već da su zapravo nešto slično kreativnoj radionici kompozitora koji su voljeli četiri različita muzička stila. Svojim izvođenjem njihovih kompozcija oduševili su obe strane, klasičnu i džez publuku. Posebnu pažnju privlače improvizacijama i virtuoznošžu. I publika u Banjaluci imaće priliku da čuje kako izvode velike hitove kao što su „I Want to Break Free“, „Bohemian Rhapsody“, „Bring Back That Leory Brown“, „We Are the Champions“…
Svi članovi benda su džez muzičari, što im omogućava da sviraju u bilo kojem stilu.

Osnovan 1998. godine Budapest Jazz Orchestra bio je veliko otkriće u mađarskom džezu, budući da je to bio prvi profesionalni big bend u Mađarskoj čiji je zvuk podsjećao na američke bendove dvadesetih godina 20. vijeka. Tokom dinamičnog razvoja orkestra, preko glavnih muzičkih tačaka ovog žanra, ovaj orkestar je postao svjetski poznat predstavnik savremene muzike. Brojni koncerti, domaća i međunarodna priznanja i strani izvođači koji su obojili paletu benda, predstavljaju dokaz o radu Džez orkestra Budimpešte u proteklih 18 godina. Ars poetika ovog orkestra je njegovati savremeni džez i big bend muziku, održavati kontakt sa korijenima ovog žanra i učiniti njegove vrijednosti vidljivim javnosti, te prenijeti svoje profesionalno iskustvo mlađoj generaciji muzičara. Cilj i zadatak orkestra je domaća i međunarodna interpretacija improvizacijskih i savremenih žanrova.

Koncert braće Teofilović i gitariste  Miroslava Tadića

U Koncertnoj dvorani Banskog dvora 24. marta 2019. godine (nedjelja) u 20.00 časova održaće se koncert poznatog dvojca i čuvara etno stihova BRAĆE TEOFILOVIĆ i gitariste svjetskog glasa MIROSLAVA TADIĆA.
Ulaznice za koncert mogu se kupiti na biletarnici Banskog dvora od ponedjeljka, 11. marta 2019. godine u periodu od 10.00 do 18.00 časova osim nedjeljom, po cijeni od 7 KM.
Braća (Ratko i Radiša) Teofilović su jedinstveni izvođači drevne srpske i balkanske vokalne muzike. Muzika Teofilovića sažima vijekove tradicionalnog muzičkog nasljeđa i evocira duh cjelokupnog regiona.


Mnoge od pjesama koje Ratko i Radiša izvode bile su skrivene duboko u kolektivnom pamćenju naroda, mnoge druge pjesme sasvim zaboravljene ili sačuvane samo u fragmentima. Teofilovići su tragali za njima, pronalazili ih i vraćali u život, darujući im ponovo izvorna značenja i emocije, ali obogaćene visoko individualizovanim umjetničkim pristupom i savremenim uticajima. Aranžmani i interpretacije odišu dubokim poštovanjem ne samo prema prošlosti, već i sadašnjosti i, naravno, budućnosti i nikoga, zaista nikoga, ne ostavljaju ravnodušnim.
“Glasovi stoleća”, “umjetničke ikone”, “umjetnički vrhunac čitavog festivala” samo su neki od naslova i utisaka međunarodnih novinara i organizatora njihovih koncerata.
Miroslav Tadić jedan je od najpriznatijih, najangažovanijih srpskih gitarista i najraznovrsnijih umjetnika u svijetu. Ovog majstora klasične i električne gitare urednici uglednog časopisa Guitar Player Magazine, u broju od januara 1997. izglasali su među 30 najradikalnijih i najoriginalnijih svjetskih gitarista.
Nastupa i snima ploče sa velikanima svjetske muzičke scene među kojima su Londonski simfonijski orkestar, Dušan Bogdanović, Marija Žoao, Džek Brus iz grupe “Cream”, Vlatko Stefanovski, Teodosij Spasov, Đivan Gasparjan, Joakim Kun, L. Šankar i mnogi drugi.
Tadićev jedinstveni pristup kompoziciji, aranžiranju i improvizaciji zasnovan je na osobenoj integraciji mnogobrojnih muzičkih stilova i pristupa kao što su barok, klasika, džez, bluz, rok, balkanski folklor, flamenko, afrička i indijska muzika.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije BLmojgrad portala. Ostavite komentar: