Banjaluka se očekivano našla na prvom mjestu po broju prodatih stanova u Republici Srpskoj, sa oko 1060 prodatih stanova, dok se na drugom mjestu nalazi Trebinje, u kome ih je prodatno 780.
Podaci su ovo Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove i pokazuju da krize kada su u pitanju nekretnine nema.
Ako uzmemo za primjer da prosječna zgrada sa pet spratova ima oko 40 stanova, računicom dolazimo do toga da je u gradu na Vrbasu samo tokom prošle godine rasprodat čitav jedan mali grad.
Najčešći kupci su Banjalučani koji žive u dijaspori, koji stanove kupuju kako bi ih iznajmljivani studentima i mladim bračnim parovima.
Povoljno, ali za gastarbajtere
Iako su kvadrati sve skuplji, za tamošnji standard cijene domaćih stanova su još uvijek i više nego povoljne.
Oko 2.000 KM po kvadratu nije skupo kada to zaradiš za 15 dana, kaže Žanka Aleksić, koja živi i radi u Austriji.
– Planiram da kupim stan od 50 kvadrata. Neko vrijeme ću ga iznamljivati, a kasnije, kada odem u penziju, vratiću se u Banjaluku i tu živjeti. Tako razmišlja masa ljudi odavde – kaže Aleksićeva.
Sve ovo pokazuje da priča kako u Banjaluci ima više od 2.000 neprodatih stanova nije istinita, a to su nam potvrdili i u Agenciji za nekretinine „Re/max“.
– Ima praznih stanova, odnosno, stanova u kojima niko ne živi, ali nema toliko neprodatih. Baš zbog dosta kupaca iz inostranstva koji kupe stan, ali malo borave u njemu. Stanove kupuju i kupci koji nisu iz Banjaluke, već iz nekih okolnih gradova, ali žele da imaju nekretninu u najvećem gradu Srpske – kaže direktor ove agencije Dragan Milanović.
Potražnja
Dodaje da se brojne zgrade prave upravo zbog velike potražnje, koja je veća nego ranijih godina.
– Cijena kvadrata koja konstantno raste najbolji je pokazatelj velike potražnje stanova. Ne bi investitori gradili tolike stanove i dizali prodajnu cijenu ako za to nemju razloga – objašnjava Milanović.
Sa njim je saglasna i ekonomista Anita Vukoivć, koja smatra da je ulaganje u nekretnine postala jedina investicija koja se isplati u Banjaluci. Kako za ljude iz dijaspore, tako i za domaće stanovnike koji imaju novca.
– Investitor čim napravi nacrt zgrade on je već te stanove prodao. Niko neće praviti zgradu, a da nema kupce za većinu stanova. Sa duge stane, imamo ljude koji imaju novac, a nemaju gde da ga ulože, jer ne vide priliku za biznis. Upravo oni će kupiti stan pa ga iznajmljivati – kaže Vukovićeva.
Širenje prema periferiji
Dodaje da je Banjaluka specifična jer je najveći grad i da je ona posljednje mjesto u Srpskoj u kojem prodaja nekretnina može opasti.
– Bilo bi bolje da se grad ne gradi prema unutra i da se na svaku praznu površinu u gradu ne stavlja zgrada, već da se grade nova naselja na periferiji. To bi pomoglo da se Banjaluka razvije u pravi evropski grad – dodaje ona.
Stan vrijedi 760 prosječnih plata
Najskuplji stan prodat prošle godine u Republici Srpskoj nalazi se u banjalučkom naselju Nova varoš, a kupac je za 270 kvadrata dao 631.000 KM, što je 760 prosječnih plata u RS.
– To ne znači da se popravilo finansijsko stanje građana, već da pojedini bogati ljudi imaju novca i žele da ga ulože u stan. To je veoma mali procenat ljudi, jer velika većina stanovnika Banjaluke ne može izdvojiti toliko novca za stan – kaže Vukovićeva.
Izvor: Srpskainfo
