Iz dana u dan povećava se broj pasa lutalica, koji se nesmetano u čoporima kreću banjalučkim ulicama i često agresivnim ponašanjem plaše građane, a najčešće se skupljaju u blizini tržnog centra “Delta planet” i Kampusa.
Radnici i studenti strahuju za svoju bezbjednost, dok psi često istrčavaju i na ulicu, ugrožavajući sigurnost svih učesnika u saobraćaju.
Iz razgovora s prolaznicima saznali smo da oni nisu zadovoljni kako se nadležni odnose prema problemu napuštenih pasa i smatraju da je za kratko vrijeme Banjaluka doživjela vrhunac zapuštenosti.
Sugrađanka Zorana Perić ispričala nam je da živi u blizini „Delte“. Kada se vraća kući s posla strahuje da će je napasti psi.
– Desetak pasa lutalica se konstantno skuplja iza ovog tržnog centra, jer se tu nalaze veliki kontejneri. Psi se bore i izvlače ostatke hrane, ostavljajući veliki nered. Nerijetko se desi da istrčavaju na ulicu i prave pometnju u kružnom toku, što može dovesti i do saobraćajne nezgode – ispričala je Perićeva.
Ostavljeni
Dodaje da ovo nije jedina lokacija gdje se lutalice skupljaju u čoporima, te da se u banjalučkom Kampusu javio isti problem.
– Kada radim drugu smjenu vraćam se kasno kući i često moram ili da zamolim kolegu da me isprati, jer se plašim ovuda prolaziti sama, ili da zaobiđem ovu lokaciju i prošetam koji kilometar duže – požalila se ona.
Grad se već dugi niz godina susreće s problemom pasa lutalica, a u posljednje vrijeme on je još izraženiji. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su u najvećem broju slučajeva to vlasnički psi, koji zbog neodgovornosti i nebrige pojedinaca često završavaju na ulici.
Veterinari kažu da nesavjesno ponašanje vlasnika ljubimaca može da izazove brojne probleme kao što su patnja i bol životinja, opasnosti sa kojima se svakodnevno susreću, bilo od ljudi ili drugih životinja, žalbe građana, ali i brojni napadi i incidenti, koji imaju ozbiljne zdravstvene posljedice.
Iz Odjeljenja za komunalne poslove rekli su za Srpskainfo da broj pasa lutalica nije povećan na nivou cijelog grada, nego je došlo do grupisanja na pojedinim lokacijama.
– Psi se skupljaju u čoporima na mjestima gdje je dostupnija hrana, a to su lokacije poput Kampusa, tržnog centra Delta Planet, Zotovića, Dragočaja. Česta mjesta na kojima ljudi ostavljaju pse su Krčmarice, put prema Manjači, Mišin Han, Dragočaj, Ramići – precizirali su iz resornog odjeljenja.
Karantin
Prema njihovim podacima, od početka godine do sada identifikovano je 85 pasa lutalica koji su prošli tretman u azilu na Manjači.
– Ovaj tretman podrazumijeva desetodnevni karantin i posmatranje psa, te veterinarski pregled, nakon čega slijedi tretman protiv unutrašnjih i spoljašnjih parazita, te vakcinacija protiv zaraznih bolesti. Naredni korak je postupak sterilizacije i čipovanje pasa, s tim da je veliki broj vlasničkih pasa koji se preuzmu iz azila – rekli su oni.
Grad Banjaluka je pozvao udruženja koja se bave zaštitom životinja da se pridruže i pomognu sprovođenju akcije „Udomi ljubav“ .
– Udruženja su se odazvala na naš poziv, a neka od njih koja su prisustvovala sastanku su Kerber, Vardi, Wag Wag. Cilj sastanka sa udruženjima je da se skrene pažnja i proširi svijest o značaju udomljavanja pasa – rekli su za Srpskainfo iz Gradske uprave.
Ističu da trenutno u azilu na Manjači ima 28 boksova sa svom neophodnom opremom za brigu o napuštenim životinjama.
PROČITAJTE JOŠ
Turizam na banjalučki način: “Ćevap fest” zamirisao i brzo se ugasio
Stanivuković čestitao Međunarodni dan slobode medija “Hvala vam što ste na afere reagovali efikasnije nego institucije”
Srdačno dočekan i ugošćen: Stanivuković posjetio nekoliko porodica povodom Ramazanskog bajrama
– U boksovima su raspoređeni psi po veličinama. Postavljene su lampe za zagrijavanje i palete u svakom boksu. Kapacitet azila je 150 jedinki, u zavisnosti od uzrasta i tjelesne mase, što je definisano pravilnikom. O životinjama brine ambulanta „Vet Centar“, a u prihvatilištu su mjesta gotovo popunjena, jer se tamo već sada nalazi 140 pasa – ističu nadležni.
“Udomi ljubav”
Poručili su da su uslovi boravka za napuštene životinje znatno bolji i kvalitetniji nego u starom prihvatilištu u Ramićima.
Svi psi koji se nalaze u azilu su prošli potreban tretman. Novac za navedene stavke po psu varira u rasponu od 120 KM do 150 KM, što zavisi od veličine psa.
Kako kažu, od kada je pokrenuta akcija „Udomi ljubav“ zapažen je veći broj građana koji se interesuje za udomljavanje pasa iz azila.
Iz Udruženja građana „Kerber“ rekli su za Srpskainfo da je veći dio pasa koji luta banjalučkim ulicama u stvari psi koje vlasnici odbace ili ih puštaju bez nadzora, a kako kažu, najčešće lokacije na kojima građani „bacaju“ pse su Trapisti, Motike, Slatina, Priječani, ali i druga naselja.
– Zbog nebrige i nemara vlasnika susretali smo se s nevjerovatnim okrutnostima koje su ljudi načinili psima. Kroz gotovo 13 godina postojanja našeg udruženja vidjeli smo scene gdje se na pse puca iz vatrenog oružja, brutalno ih tuku do smrti, truju ih, ili samo ostave sa otvorenim ranama, gotovo beživotne – rekli su iz „Kerbera“.
Kako kažu, misija i cilj postojanja njihovog udruženja je da najveći grad Srpske bude bez napuštenih pasa.
Hranilice za pse
Ističu da „Kerber“ uvijek radi u teškim okolnostima, ali da uprkos krizi i manjku novca imaju svu neophodnu opremu i resurse da se brinu o psima koje njihovo udruženje spase sa ulice.
– Naše udruženje uglavnom broji oko 20 pasa. Uslovi za rad nisu ni malo laki. Mjesečno nam samo na hranu odlazi od 800 do 1.000 KM plus troškovi veterinara, a finansiramo se od donacija i vlastitih sredstava članova našeg udruženja – ispričali su oni.
Dodaju da, kako bi se bar malo olakšao život ovih napaćenih životinja, u svakom naselju u Banjaluci trebala postaviti po jedna hranilica za pse.
– Gradu je najpotrebnije razumijevanje i tolerancija prema napuštenim psima, a to se prvenstveno odnosi na stanovnike grada na Vrbasu, da ukoliko mogu pomognu, a ne da im nanose još veću bol i povrede – kažu oni.
Apeluju na sve da budu ljudi, da imaju više tolerancije za slabije od sebe. Psi su osuđeni na opasnosti koje vrebaju na ulici, oni nemaju nikog osim nas da im pomognemo i olakšamo život.
– Naša najveća želja je da se pronađe način da Banjaluka bude bez napuštenih životinja – ističu iz “Kerbera”.
Prema njihovim riječima, zahvalni su na podršci koju im građani nesebično pružaju od samog osnivanja.
– Dobri ljudi koji nas žele podržati mogu pomoći donacijama hrane, novca, dijeljenjem objava putem društvenih mreža, pružanjem privremenog smještaja ili volontiranjem u prihvatilištu – navode oni.
Javno kupatilo
U Gradskoj upravi podsjećaju da svi ljubitelji životinja, umesto da kupe psa, ljubav, sigurnost i topao dom mogu pružiti i nekom od pasa iz azila.
Osim problema povećanog broja pasa lutalica, koji plaše građane, dodatni problem vlasnicima i njihovim ljubimcima stvara nedostatak javnog kupatila.
Vlasanici pasa se žale jer je u naselju Ante Jakića otvoreno javno kupatilo za pse, što je u mnogome olakšalo brigu o psima, ali kako kažu, njihova sreća nije dugo trajala.
– Kupatilo je nefunkcionalno, konstantno je poplavljeno, a niko ne shvata način na koje ono funkcioniše, odnosno koliko kovanica treba ubaciti i koja je uopšte cijena usluga. Znamo samo da je kupatilo zatvoreno s dolaskom zime, ali evo, i danas ono ne radi – ispričala nam je Tamara S, vlasnica samojeda.
Dodaje da su se povodom ovog problema više puta obraćali nadležnima, te da su oni konačno izašli na teren. Kupatilo i dalje ne radi, a niko ne zna u čemu je kvar.
Kroz razgovor s vlasnicima pasa saznali smo da postoje brojni problemi kao što su nedostatak hranilica za pse, problem sa javnim kupatilom, nedovoljna osviještenost o važnosti brige za pse, ali i bahatost pojedinaca.
Iz Odeljenja za komunalne poslove rekli su da u gradu postoji javno kupatilo za pse i hranilica, koju je Grad dobio kroz donacije.
– Problem lutalica na području grada može biti riješen. Potrebno je da se dodatno apeluje na vlasnike da budu odgovorni, te da svoje ljubimce obilježe mikročipom – zaključili su iz Odjeljenja.
DODATNE MJERE ZAŠTITE
Iz Gradske uprave rekli su za Srpskainfo da je Grad pokrenuo niz aktivnosti s ciljem rješavanja problema pasa lutalica u Banjaluci.
– Osim toga što Grad posvećuje posebnu pažnju obezbjeđivanju boljih uslova u azilu i svakodnevno radi na zbrinjavanju napuštenih životinja, potrebno je istovremeno raditi na tome da zbrinute životinje dobiju i svog vlasnika – poručili su iz Gradske uprave.
Prema njihovim riječima, problem pasa lutalica najčešće nastaje kao posljedica neodgovornog vlasništva.
– Ipak, imajući u vidu da problem pasa lutalica u gradu nastaje prije svega zbog neodgovornog ponašanja, te da se često dešava da vlasnici iz nekog razloga prestanu da vode računa o svojim ljubimcima, ostavljajući ih na ulici bez nadzora, Grad traži modalitet za suzbijanje ove pojave – poručili su oni.
Dodaju da je ideja da se dodatno zaduže lica koja bi vršila nadzor i kontrolu u ovakvim situacijama.
– Detalji o načinu rada i ovlaštenjima ovih lica biće uskoro poznati – zaključili su iz Gradske uprave.
