Sve više građana i radno sposobnih u javnim kuhinjama

Potreba za hranom je sve veća, a najgore je to što je ljudima uništen duh; oni postaju sebični i grabe hranu kao da se plaše šta će biti sutra, ne mareći za druge.
Ovim riječima predsjednik Udruženja „Mozaik prijateljstva“ Miroslav Subašić opisuje svakodnevicu sa kojim se susreće dijeleći hranu u Javnoj kuhinji „Obrok ljubavi“.

– Stanje je iz godine u godinu sve gore, kao da neko ciljano radi na tome da ljudima uništi duh. Najviše me boli to što ljudi ne gledaju druge, pa kada iznesemo pet hljebova za pet ljudi neko hoće sve da uzme za sebe. Toga prije nije bilo – priča Subašić.

Javna kuhinja ovog udruženja radi kao nezavisna javna kuhinja i broji preko 820 korisnika. Takođe, javna kuhinja “Mozaika” jedina priprema topli obrok nedjeljom za svoje korisnike, ali i korisnike ostale dvije javne kuhinje.

– Živimo od donacija, akcija i pomoći Grada. Pokušavamo da afirmišemo što više ljudi i pokrenemo društvo. Na osnovu tih ljudi funkcionišemo. Osim obroka u našoj kuhinji dajemo pakete namirnica ljudima koji žele da naprave ručak, ljudima koji su radno sposobni, ali nemaju kako da kupe hranu – priča Subašić.
Pročitajte još:
„DOVOLJAN MI JE JEDAN TANJIR PASULJA“: Banjalučanka Stoja treba pomoć sugrađana da bi imala gdje da PRESPAVA NOĆ
TEŠKA ŽIVOTNA PRIČA BOSONOGOG DJEČAKA Bio sam na korak od SAMOUBISTVA, a onda se desilo nešto NEVJEROVATNO
Kaže da im godinama dolaze isti ljudi kojima se stalno pridružuju novi korisnici. Osim ove, na područiju Banjaluke djeluju još tri javne kuhinje – Crveni krst, Merhamet i Karitas.

Po evidenciji Crvenog krsta, broj dnevnih obroka koje ova javna kuhinja napravi na dnevnoj osnovi je 435, a iz ove organizacije su nam rekli da je broj korisnika godinama isti, te da rade onoliko koliko imaju novca.

Broj dnevno pripremljenih obroka u Crvenom krstu i Merhametu je 576, od čega na Merhamet otpada 66 obroka.

Sudeći prema podacima, skoro 2.000 ljudi u Banjaluci nema novca da sebi dnevno pripremi bar jedan obrok, a situacija se godinama ne mijenja. Sociolozi tvrde da za ovaj problem nije rješenje otvaranje javnih kuhinja nego sistemsko rješenje i otvaranje novih radnih mjesta, jer su korisnici socijalne pomoći, kao i javnih kuhinja, mahom radno sposobni ljudi.

Izvor: Srpskainfo

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije BLmojgrad portala. Ostavite komentar: