Šta je migrena? Sve što treba da znate o ovom čestom stanju

Migrena je neurološki poremećaj koji može značajno uticati na svakodnevni život.
Prema Nacionalnom institutu za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS), migrena je poznata po pulsirajućem tipu glavobolje koju izaziva.

Migrena pogađa gotovo jednu od osam osoba. Pored bola u glavi, migrena često uključuje i simptome kao što su mučnina, umor i osjetljivost na svjetlost i zvuk.

Prepoznavanje i izbjegavanje „okidača“ migrene, upotreba lijekova za prevenciju, kao i uzimanje terapije za ublažavanje simptoma tokom napada, mogu pomoći mnogim ljudima da drže migrenu pod kontrolom.

Vrste migrene

Migrena spada u primarne glavobolje, što znači da nije uzrokovana nekim drugim zdravstvenim problemom ili povredom, prema AMF-u.

Međunarodno društvo za glavobolje (IHS) razlikuje sljedeće glavne tipove migrene:

Migrena bez aure

Migrena sa aurom

Hronična migrena

Migrena bez aure

Ovaj tip migrene javlja se bez upozorenja. Ne postoje znakovi koji najavljuju da će do napada doći. To je i najčešći oblik migrene. Dijagnoza se postavlja ako osoba ima najmanje pet napada glavobolje koji traju od četiri do 72 sata.

Migrena sa aurom

Ovaj tip migrene obično se javlja u roku od jednog sata nakon pojave neuroloških simptoma. Simptomi mogu uključivati promjene koje pogađaju:

vid (tačke, cik-cak linije)

trnjenje ili utrnulost

govor ili jezik (nejasan ili isprekidan govor)

motornu funkciju (osjećaj slabosti mišića)

moždano stablo (vrtoglavica)

mrežnjaču (privremeni gubitak vida)

Hronična migrena

Hronična migrena se definiše kao 15 ili više dana sa glavoboljom mjesečno, tokom perioda dužeg od tri mjeseca. Do 5% populacije u SAD-u pati od ovog oblika migrene.

Simptomi migrene

Migrena nije samo bol u glavi. Ona uključuje brojne neprijatne simptome koji mogu u potpunosti poremetiti dan. Prema istraživanju iz 2021. godine, migrena je jedan od vodećih uzroka gubitka radnih dana i smanjene produktivnosti.

Simptomi variraju od osobe do osobe i zavise od tipa migrene i faze napada.

Četiri faze migrene:
Prodrom

Može se javiti satima ili danima prije glavobolje. Simptomi uključuju:

  • umor
  • poteškoće sa koncentracijom
  • ukočenost vrata
  • osjetljivost na svjetlost
  • mučninu
  • učestalo zijevanje
  • češće mokrenje
  • razdražljivost
  • osjećaj depresije

Aura

Kod migrene sa aurom mogu se javiti neurološki simptomi, najčešće vizuelni:

  • bljeskovi svjetlosti
  • slijepe mrlje
  • zvijezde ili šare u vidnom polju
  • Glavobolja
  • Tokom napada mogu se javiti:
  • pulsirajući bol, često na jednoj strani glave
  • mučnina i povraćanje
  • vrtoglavica
  • osjetljivost na svjetlost, zvuk ili mirise
  • Postdrom
  • Nakon napada, satima ili danima, mogu se javiti:
  • mor i pospanost
  • smanjena energija
  • poteškoće sa koncentracijom
  • razdražljivost
  • mučnina
  • osjetljivost na svjetlost
  • bol pri pokretanju glave

Uzroci

Smatra se da migrena ima genetsku osnovu, ali geni nisu jedini faktor. Način života i uticaji iz okruženja, poznati kao okidači, mogu izazvati napad.

Dijagnoza

Migrena često ostaje nedijagnostikovana ili pogrešno dijagnostikovana. Ako imate simptome, važno je razgovarati sa ljekarom, a po potrebi i sa neurologom ili specijalistom za glavobolje.

Dijagnoza se zasniva na medicinskoj istoriji, opisu simptoma i, po potrebi, neurološkom pregledu. U nekim slučajevima radi se magnetna rezonanca (MRI) kako bi se isključili drugi uzroci.

Liječenje migrene

Cilj liječenja je:

  • ublažiti bol i omogućiti normalno funkcionisanje
  • spriječiti buduće napade
  • Lijekovi za akutni napad
  • lijekovi protiv bolova (ibuprofen, paracetamol)
  • triptani (npr. sumatriptan, zolmitriptan)
  • gepanti (Nurtec, Ubrelvy)
  • ditan (Reyvow)
  • ergot alkaloidi
  • Preventivni lijekovi
  • lijekovi za krvni pritisak
  • antiepileptici
  • antidepresivi
  • Botox injekcije kod hronične migrene
  • anti-CGRP monoklonska antitijela

Nefarmakološki pristup

Neuromodulacioni uređaji, koji koriste električne impulse ili magnete, mogu pomoći kod nekih osoba. Ovaj pristup je koristan kod pacijenata kod kojih lijekovi nisu efikasni ili se ne preporučuju.

Prevencija

Vodite dnevnik glavobolja

Upravljajte stresom (relaksacija, biofidbek)

Razgovarajte sa ljekarom o preventivnoj terapiji

Kratak pregled

Migrena je neurološki poremećaj koji nije uzrokovan povredom ili drugom bolešću. Dijagnoza se postavlja na osnovu simptoma. Postoje brojne mogućnosti za liječenje i prevenciju. Ako imate česte ili jake glavobolje, obratite se zdravstvenom radniku za dalje korake.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije BLmojgrad portala. Ostavite komentar:
PODIJELI