Proslave maturskih večeri za učenike završnog razreda osnovnih škole biće organizovane u prostorijama škole, a ako ne postoje uslovi za to, slavlje se može organizovati, u dogovoru s nadležnom jedinicom lokalne samouprave, u ustanovama kulture ili sporta na području te jedinice lokalne samouprave.
Navodi se ovo, između ostalog, u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju RS, koji bi trebalo da se nađe pred poslanicima Narodne skupštine RS 11. juna, na petoj redovnoj sjednici.
Izmjenama je propisano i da u organizovanje proslave maturske večeri – male matur moraju biti uključeni predstavnici savjeta roditelja i savjeta učenika, ali i da učenici imaju pravo na zaštitu i bezbjednost u prostorijama u kojima se organizuje slavlje, te da je zabranjeno unošenje i služenje alkoholnih pića i duvanskih proizvoda maloljetnim licima.
“Škola će biti kažnjena novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM ako dozvoli unošenje i služenje alkoholnih pića i duvanskih proizvoda maloljetnim licima”, stoji u obrazloženju nacrta zakona.
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS kazali su “Nezavisnim” da su zakonom detaljnije definisali proslavu maturske večeri, jer se posljednjih godina pojavila praksa da učenici osnovnih škola maturu proslavljaju u ugostiteljskim objektima.
“U tim ugostiteljskim objektima učenicima su lako dostupna alkoholna pića i duvanski proizvodi. S obzirom na to da se radi o proslavi koja se organizuje za učenike osnovnih škola koji su maloljetni, smatramo da je treba organizovati u školi. Organizujući proslavu u školi omogućuje se veća bezbjednost učenika, a i nema lake dostupnosti alkohola i duvanskih proizvoda maloljetnim licima”, objašnjavaju u resornom ministarstvu.
Izmjene i dopune Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju podržavaju i predsjednici aktiva direktora osnovnih škola u RS, a među njima je i Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije.
“Mislim da je u redu da se proslava mature ograniči na školske prostorije, kako je nekada bilo. Bez obzira na to što se vrijeme promijenilo, mislim da se pretjeruje s tim proslavama, jer ipak su oni djeca od 15 godina, tako da podržavam tu izmjenu”, istakao je Popržen.
U obrazloženju zakona stoji i da je izmijenjen i član kojim je propisano pod kojim uslovima prestaju da rade javna škola kao samostalni pravni subjekat, područno devetorazredno odjeljenje javne škole koje od šestog do devetog razreda ima manje od 36 učenika, područno petorazredno odjeljenje javne škole ako ima manje od pet učenika, kao i izuzeci kada te škole mogu da nastave i dalje da rade.
“Dodat je novi stav kojim je propisano da se vaspitno-obrazovni karton učenika vodi u pisanom ili elektronskom obliku u školama koje imaju implementiran jedinstveni informacioni sistem Ministarstva, odnosno eDnevnik, a izmijenjen je i stav kojim je propisano da se pedagoška dokumentacija i evidencija u školi vode u pisanom i elektronskom obliku za škole koje imaju implementiran jedinstveni informacioni sistem Ministarstva, odnosno eDnevnik”, stoji u obrazloženju nacrta.
U resornom ministarstvu su naglasili da je izmjenama i dopunama planirano da se omogući osnivanje resursno-stručnog centra kao organizacione jedinice u sastavu škole za djecu sa smetnjama u razvoju, koji bi pružao stručnu podršku vaspitno-obrazovnim ustanovama u radu s djecom i učenicima kojima je potrebna dodatna podrška u razvoju, na osnovu procjene stručne službe škole. Dodali su da je zakon donesen 2017. i da je postojala potreba da se pojedine njegove odredbe preciznije definišu s ciljem otklanjanja uočenih nedorečenosti i što efikasnije primjene u praksi, kao i da se iznađu nova zakonska rješenja kojima bi se podigao kvalitet osnovnog vaspitanja i obrazovanja u RS.
Izvor: Nezavisne
