Stočni fond u Bosni i Hercegovini je za samo deceniju doživio neviđeni krah.
Uovom periodu je, naime, drastično pao i broj goveda i svinja, ali i proizvodnja mesa.
Statistika pokazuje da smo za deceniju ostali bez četvrtine i svinjskog i goveđeg fonda, dok je proizvodnja svinjskog i goveđeg mesa smanjena za skoro dva puta.
Naime, prije desetak godina, u BiH je bilo oko 450.000 goveda, a sad ih je nešto više od 330.000. Broj svinja je pao sa oko 540.000 na oko 400.000.
S druge strane, proizvodnja goveđeg mesa pala je sa 23.000 na nepunin 13.000 tona, a proizvodnja svinjetine sa 15.700 na 8.800 tona, u periodu od 2012. do 2023.
Ono što će dodatno unazaditi domaću proizvodnju, jeste odobrenje uvoza smrznutog crvenog mesa iz Argentine, Brazila i Paragvaja, na zahtjev mesoprerađivača iz Federacije BiH.
Podsjetimo, za četiri mjeseca ove godine BiH je za uvoz mesa i živih životinja dala 207,4 miliona KM. Više od 105 miliona KM plaćeno je goveđe, a 36 miliona svinjsko meso.
Farmeri upozoravaju da smo, prije 10 godina, domaćom svinjetinom mogli da zadovoljimo 70 odsto domaćih potreba, a da sad ne zadovoljavamo ni trećinu.
– Kad je riječ o junećem mesu, prije deceniju smo svojom proizvodnjom zadovoljavali i do 80 odsto potreba stanovništva,a sad ni 30 odsto – kaže za Srpskainfo farmer Ranko Sarajlić.
Naglašava da je raspadu domaćeg stočnog fonda kumovala nelojalna konkurencija nastala prekomjernim uvozom mesa i životinja.
– S obzirom na to da je sve manje potrošača, a da uvoz ne pada, logično je da domaća proizvodnja ide silaznom putanjom. A iz uvoza nam dolazi roba sumnjivog kvaliteta, dobrim dijelom i zbog toga što kod nas nema ograničenja u pogledu starosti smrznutog mesa koje ulazi u BiH – objašnjava Sarajlić.
Prema njegovim riječima, dok su mesoprerađivači uspjeli da izlobiraju skidanje nameta na meso iz uvoza, domaćim proizvođačima mesa nikako da pođe za rukom da vlast uvede zaštitne mjere na svinjetinu i govedinu koje dolaze iz bijela svijeta.
Podsjetimo, poljoprivrednici iz Srpske i BiH odavno traže uvođenje carina na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso od 10 odsto, te taksu od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa.
Uzgajivači svinja ističu da sa problemima u poslovanju muku muče unazad nepunu deceniju, te da im je najveći problem prekomjerni uvoz mesa iz Evropske unije.
– Apelovali smo na držvanu vlast da uvedu zaštitne mjere i tako ograniče uvoz, ali naše vapaje niko nije čuo, a uvoz je samo rastao. Naravno da u takvoj situaciji morate da smanjujete proizvodnju, jer vam se ne isplati da proizvodite nešto što ne možete da prodate – više puta su za Srpskainfo rekli u Udruženju uzgajivača svinja Srpske.
Upozoravaju da, sve dok se na naše tržište bude uvozilo jeftino meso, domaća proizvodnja neće moći naprijed. Naglašavaju da će proizvodnja padati, sve dok i BiH, između ostalog, ne uvede da smrznuto meso iz uvoza ne smije biti starije od šest mjeseci.
Kod nas je dozvoljen uvoz smrznute svinjetine sa rokom od godinu dana. Naravno da je ona jeftina, jer je u EU ne jedu ljudi, pošto je njen rok upotrebe tamo do 6 mjeseci. U BiH od ukupne količine svinjetine koja završi u preradi, najmanje 80 odsto je smrznuto meso. Ono što mi uvozimo, u Evropi daju kućnim ljubimcima – poručuju iz ovog udruženja.
Izvor: Srpskainfo
