Galina Marjanović, humanitarka iz Banjaluke preminula je danas nakon kraće bolesti u tom gradu u 73. godini života.
Na njenu inicijativu je osnovano Humanitarno udruženje žena “Duga” iz Banjaluke, a čija je predsjednica bila 27 godina.
Galina Marjanović je rođena 1947. godine u Banjaluci gdje je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Na Višoj defektološkoj školi u Beogradu je nastavila školovanje i 1968. godine stekla zvanje defektologa i 27 godina radila sa djecom oštećenog sluha i govora. Iskustvo stečeno u školi i radu sa djecom, veliku ljubav i požrtvovanost prenijela je na djecu izbjeglica koje je ratni vihor doveo u naš grad.
“Duga” je samo u prvih deset godina rada pomogla oko 130.000 evidentiranih lica za šta je dobila i Plaketu grada za humanost 2011. godine, dok danas taj broj prelazi 180.000 hiljada.
Pomažući izbjeglicama u izbjegličkim centrima ugledala je čitavo bogatstvo šara, motiva, ornamenata i uočila simboliku, sklad boja i poruke koje nosi svaka od njih. Znanje kojim je ovladala u kratkom periodu je primijenila na konkretne predmete, odnosno osmislila čitave kolekcije unikatnih suvenira i odjevnih predmeta koji se nalaze širom svijeta.
Oni su bili veoma zapaženi na velikom značajnih izložbi, počevši od prve izložbe u Beogradu prije 20 godina koju je otvorio Momo Kapor, zatim u Šangaju, Kajzerslauternu, Sofiji, Londonu, Seulu, Beču itd.
Ono što je najviše činilo srećnom je što je dala doprinos da ljepotu i bogatstvo našeg kulturnog nasljeđa vidi cijeli svijet, da Republika Srpska ima svoj suvenir koji predstavlja naš nacionalni identitet i što su proizvodi u koje je utkana ljubav i tracija našli put do kupaca i postali profitabilni. Takođe, neprestana je bila njena borba da se sazna istina o stradanju srpskog naroda u ratu, posebno žena jer ljubav koju je osjećala prema otadžbini i svom narodu je bila nemjerljiva. Zbog toga je učestvovala na velikom broju konferencija od čega je najznačajnija Konferencija žena u Beču 1997.godine na poziv Hilari Klinton, gdje je uprkos velikom broju lobista, svojom snalažljivošću i mudrošću cijelom svijetu ispričala priču o stradanju Srpkinja.
U “Dugi” je uvijek radila kao volonter, sa inspiracijom i željom da se naša tradicija čuva.
Izvor: N.N.
