Udruženje za promovisanje kulture i mišljenja Sofia Banja Luka objavljuje poziv za slanje radova za prvi broj naučno-popularnog časopisa A priori br.1, god. I/2021.
O časopisu
A priori je naučno-popularna publikacija koja će objavljivati kvalitetne radove iz područja društvenih i humanističkih nauka. Izdavač ovog časopisa je Udruženje Sofia i publikacija je elektronska. Ideja vodilja je izlazak nauke van učionica i univerzitetskih katedri prema širem auditoriju, susret akademskog i van-akademskog mišljenja, akademije i svakodnevnice, u svrhu poliperspektivnog pristupa problemima savremene kulture. Kategorije koje časopis pokriva su: naučni članci, eseji, intervjui, prevodi, ogledi, izvještaji, kolumne i ostali.
Kome je namijenjen?
A priori će najprije dati prostora mladim ljudima, kako učenicima, tako i studentima sa dodiplomskih i postdiplomskih studija, a u svrhu njihovog stručnog osposobljavanja za rad po završetku svoga školovanja. Riječ je o naučnom radu koji uključuje temeljno poznavanje odabrane discipline i teme unutar nje, zatim primjenu kritičkog mišljenja i metodologije izvođenja argumenata kako u usmenom, tako i u pisanom obliku, kao i ostalu vrstu istraživanja društveno-humanističkih fenomena koje uključuju aktivnu saradnju kako unutar, tako i van akademske zajednice. A priori takođe njeguje saradnju i sa ostalim članovima društva, te poziva stručnjake za kulturu i samostalne naučne istraživače da se pridruže i doprinesu uticaju i ugledu nauke u društvu.
Tema broja
Teorija dekonstrukcije – Kako kontest utiče na različitu interpretaciju iste poruke? I pored tematskog broja autori mogu slati radove po slobodnom izboru.
Svaki naučni rad prolazi kroz recenziju od strane članova uredništva i/ili saradnika, dok ostali radovi podliježu recenziji glavnog urednika.
Radovi se šalju na imejl: [email protected]. Za više informacija pogledati: https://naucnopopularnicasopisapriori.wordpress.com/.
Rok za slanje završnih verzija je 15.03.2021. godine.
Uputstvo za autore
A PRIORI je naučno-popularni časopis koji objavljuje kvalitetne radove iz područja humanističkih i društvenih nauka. Ideja vodilja je izlazak nauke van učionica i univerzitetskih katedri prema širem auditoriju, susret akademskog i van-akademskog mišljenja, akademije i svakodnevnice, u svrhu poliperspektivnog pristupa problemima savremene kulture.
A PRIORI objavljuje originalne neobjavljene radove, recenzirane kao i one koji ne podliježu recenzentskom postupku. Recenziji podliježu članci koji se dijele u četiri kategorije: prethodno saopštenje, originalni naučni članak, pregledni naučni članak i stručni članak. Nekategorizovani radovi kao što su eseji, intervjui i izvještaji ne podliježu recenzentskom postupku te ih uredništvo prihvata i objavljuje na temelju vlastitog uvida. Autori radove dostavljaju lektorisane.
Svi radovi treba da sadrže sljedeće podatke:
· Ime i prezime autora
· Afilijacija
· E-mail adresa.
Radovi mogu biti pisani na lokalnim jezicima i na oba pisma, kao i na engleskom jeziku. Prethodno saopštenje, originalni naučni članak, pregledni rad i stručni članak mogu sadržavati od 3000 do 6000 riječi. Tekstovi se dostavljaju u Word formatu, Times New Roman font, veličina fonta 12, prored 1,5.
Originalni i pregledni naučni članak, stručni članak i prethodno saopštenje treba da sadrže apstrakt (od 100 do 200 riječi) te ključne riječi (do 10) na početku rada, kao i sažetak (do 500 riječi) na kraju rada. U radovima pisanim na lokalnim jezicima sažetak treba biti na engleskom jeziku. Autori treba da slijede sistem navođenja koji podrazumijeva fusnote i bibliografiju Chicago stila sa detaljnim uputstvima na: https://www.chicagomanualofstyle.org/tools_citationguide/citation-guide-1.html. Svaki put kada se referiše na izvor, u vidu direktnog navođenja ili sumiranja ili parafraziranja sadržaja, koristi se fusnota. Izvori navedeni u fusnotama moraju odgovarati bibliografskoj listi.
Primjer za navođenje knjige kao izvora:
· Stefan Morawski, Predmet i metoda estetike (Beograd: Nolit, 1974.), 35.
Kod knjiga koje imaju dva autora navodi se: ime i prezime prvog autora i ime i prezime drugog autora, naslov rada (grad izdavanja: izdavač, godina izdavanja), stranica. Npr:
· Katherine E. Gilbert i Helmut Kuhn, Istorija estetike (Beograd: Dereta, 2004.), 34.
Kada je u pitanju više autora navodi se ime prvog autora i dodaje “i sar.” ili “et al.”
Ako je riječ o navođenju teksta iz časopisa, onda bilješka izgleda kao u primjeru:
· Slavoj Žižek, “Pismo koje je stiglo na odredište”, Zeničke sveske 14 (2011): 152.
Ukoliko je riječ o web stranici potrebno je, pored navedenih podataka, navesti potpunu URL adresu stranice i datum pristupa stranici. Ako se radi o članku na određenoj web lokaciji, onda se navodi:
· Nikolas Kupiera i sar. “Humor Styles and Negativ Affect as Predictors of Different Components of Physical Health,” Europe’s Journal of Psychology, br.1 (2009): 23, http://www. ejop. org. očitano, 12. 12.2010.
Lista literature na kraju rada slijedi abecednu logiku. Ako se radi o dva djela istoga autora prvo se navodi djelo koje je ranije izdato. Navođenje autora u literaturi počinje prezimenom.
· Ingarden, Roman. Doživljaj, umetničko delo i vrednost. Beograd: Nolit, 1975.
Ukoliko je riječ o članku iz časopisa, navodi se: prezime, ime autora. „naslov rada: podnaslov“, naslov časopisa oznaka sveska/godišta/broj (godina): početna- završna strana članka:
· Žižek, Slavoj. „Pismo koje je stiglo na odredište”, Zeničke sveske 14 (2011): 152- 169.
Web izvori se u literaturi navode isto kao u bilješkama/fusnotama.
