Na vrata humanitarnih udruženja svakodnevno kucaju oni kojima je potrebna pomoć za nabavku hrane, lijekova te plaćanje računa, a Grad i dalje nema jasnu sliku koje su socijalne potrebe njenih građana.
Takve informacije bi trebale biti sadržane u socijalnoj karti grada, dokumenta kojeg gradske vlasti još nisu izradile, a koji bi trebao omogućiti pravedniju podjelu pomoći i veću podršku najugroženijima. Njegovu izradu je najavila čak prethodna gradska administracija, a taj posao je dodjeljen Centru za socijalni rad ali do danas nije puno urađeno. Prethodnih godina u ovoj ustanovi su uglavnom bili okupirani skandalima te čestom promjenom rukovodstva. U protekle četiri godine u fotelji Centra sjedile su četiri različite direktorice, a zadnja promjena se dogodila u maju ove godine kada je imenovana Irena Joldžić.
Aktuelna uprava poručuje da će se u narednom periodu posvetiti tom poslu.
-Socijalna karta predstavlja sveobuhvatno istaživanje koje treba da se sprovede na teritoriji grada. Ovaj dokument treba da posluži kao dobra osnova za planiranje usluga i intervencija na teritoriji grada te unaprijedi kvalitet života stanovnika – rekli su u Centru.
Kazali su da do maja iduće godine neće započeti izrada socijalne karte Banjaluke.
– U ovoj godini se radi jedinstvena metodologija za izradu socijalne karte na nivou RS i kada se završi taj proces onda može započeti izrada tog dokumenta. Preuranjeno je govoriti o vremenu završetka socijalne karte jer se radi o ozbiljnom istraživanju na nivou grada. Naši su planovi da to bude u toku sljedeće godine – kazali su u Centru.
Socijalna karta grada posljednji put je urađena 2008. godine i u to vrijeme Banjaluka je bila jedini grad u RS sa takvim dokumentom.
Iz humanitarnog udruženja „Mozaik prijateljstva“ poručuju da svakodnevno ljudi kucaju na vrata i traže pomoć te da se spisak njihovih potreba svaki dan produžava.
– Primarna je naravno nabavka hrane to je nešto osnovno i najpotrebnije što ljudi od nas traže. Mimo toga potrebna im je pomoć u kupovini pelena dječijih i za odrasle te za plaćanje računa. Pored toga ljudi nemaju para za odlazak doktoru, a kamoli za kupovinu lijekova. Došli smo u zimu, a to znači da svaki dan neko traži pomoć u nabavci drva. Sve živo smo angažovali i trudimo se koliko možemo da pomognemo – kazao je Miroslav Subašić iz ovog udruženja.
Istakao je da pored siromaštva koji je osnovni razlog što mnogi kucaju na njihova vrata tu je kako je dodao i veliki broj onih koji imaju psihička oboljenja i kojima je pored novčane pomoći potrebna i druga vrsta brige.
– Bilo bi dobro da grad ima socijalnu kartu ali bilo bi žalosno ako bi se vrijeme i novac potrošili na izradu dokumenta koji bi samo bio konstatacija tužnog stanja u kome se nalaze mnogi stanovnici Banjaluke. On bi trebao da sadrži konkretna rješenje za probleme koji su utvrđeni inače je njegova izrada samo traćenje vremena – rekao je Subašić.
Pored ove vrste pomoći udruženje Mozaik prijateljstva jednom semično u okviru javne kuhinje Obrok ljubavi priprema oko 800 oborka za socijalno ugrožene građane.
Istraživanje
U maju 2014 godine, nakon poplava urađeno je istraživanje „Socijalna karta poplavljenih domaćinstava“. Rezultati su korišteni za potrebe raspodjele humanitarne pomoći poplavljenim. Uzorak je činilo 3.500 popisanih domaćinstava, te oko 6.000 stanovnika.
Izvor: Srpskainfo
