U posljednje vrijeme na području Bosne i Hercegovine bilježi se porast onlajn prevara i napada na bankovne račune, a najčešći načini prevare su nagradne igre i humanitarne akcije zbog čega iz Udruženja banaka BiH građane pozivaju na dodatni oprez.
Urazgovoru sa Fenom ocjenili su iz Udruženja banaka BiH da prema njihovim saznanjima, onlajn prevare imaju trend rasta o čemu svjedoče brojne kampanje poput pokušaja prevare OLX, BH Pošta i slično, gdje su iste usmjerene na prikupljanje podataka o kartičnim podacima (CHD) na strani klijenata.
Pandemija covida-19 doprinijela je povećanju onlajn transakcija. Okončanjem pandemije taj je trend nastavio s rastom, a samim tim rasle su i onlajn prevare koje se najčešće ogledaju u lažnom predstavljanu stvarnih postojećih trgovaca s ciljem prikupljana/krađe bankovnih podataka građana, dodaju iz Udruženja.
– U slučaju prevare, klijenti kontaktiraju banke i po našim saznanjima radi se o nekoliko klijenata, mjereno u kraćem vremenskom intervalu, koji su izvršili prijavu banci – napominju iz Udruženja banaka BiH, prenosi BHRT.
Kako kažu, najčešće je to slučaj kada klijenti dostave svoje kartične podatke (broj kartice, datum istekla, CVV broj) trećim stranama tj. da su sami klijenti žrtve hakerske prevare.
Najučestaliji način napada od strane hakera je, nadalje upozoravaju, korištenje tehnika socijalnog inžinjeringa (nagradne igre, humanitarne akcije, prodaja na olxu i slično), phishing, smishing, CEO prevare i slično.
Budući da je onlajn kupovina postala sve zastupljenija u današnjem načinu života, to su i učestalije prevare putem online kupovine i to na stranicama koje nisu kvalifikovane kao sigurne.
Zbog toga iz Udruženja savjetuju građane da kupuju od kvalificiranih i provjerenih onlajn trgovaca te da ne nasjedaju na poznate prodajne trikove visokih rabata.
Uz to, jedan od mehanizama potvrde validnosti trgovca je upotreba 3D sekjor sigurnosnog standarda, gdje trgovac na svojoj strani upotrebom ovog mehanizma dokazuje svoju validnost.
Takođe, banke konstantno upozoravaju građane da nikada neće potraživati njihove podatke preko kanala komunikacije (pozivom, SMS ili veb-linkom) te obavještavaju klijente o sigurnom načinu korištenja kartica i osobnih podataka.
Upitani ko je najčešće na udaru takvih prevara, iz Udruženja odgovaraju kako su napadi obično usmjereni na osobe s niskom razinom svijesti o važnosti sajber sigurnosti u onlajn prostoru.
U slučaju hakerskog napada građani najprije trebaju kontaktirati banku da se izvrši blokada kartice za koju sumnjaju da su kompromitovana hakerskim napadom.
Bankarski sektor u BiH u zaštiti od sajber napada i prevara primjenjuje identične standarde i metodologije zaštite koje primjenjuju banke u Evropskoj uniji, poručuju iz Udruženja banaka BiH.
