Koncepti pametnih gradova imaju za cilj da transformišu urbane sredine u atraktivnije, održivije i sredine sa puno više mogućnosti za same građane. U zemljama Evropske unije već se udomaćila praksa da se na ovakvim projektima sarađuje sa start upovima, prevashodno zbog inovativnih rješenja i ideja koje brzo postaju respektabilnim proizvodom. Ovakav trend nastavlja se i u BiH i Republici Srpskoj. Prvu fazu implementacije projekat je prošao u Gradišci. Tamo se, u okviru Smart City Platforme koja je integralni dio Platforme X osmišljene od strane start up-a „DWELT“, trenutno radi na postavljanju kontrolnih brojila za potrošnju električne energije na nekoliko javnih objekata. Idućeg mjeseca biće postavljeni prvi senzori koji mjere zagađenost vazduha i buku u zoni graničnog prelaza. Gradiška je jedan dobar primjer sređenog malog grada koji smart city koncept pravi po svojoj mjeri, ističe za Nezavisne novine Stefan Krneta, osnivač i CEO start-upa „DWELT“. „Sada kada se naša smart city platforma koristi i nakon što smo u Parizu na Utility Week vidjeli najbolja evropska rješenja, za kojima sa ponosom ističem ne zaostajemo, imamo nove ideje u kojem smjeru ćemo razvijati taj proizvod.“
Stručnjaci se slažu da ne postoje isti pametni gradovi, jer se svaki grad razvija na različit način tako Parizu treba više informacija o tome kako da poveća bezbjednost, smanji zagađenje vazduha, Stokholmu treba informacija gdje da postavi nove punjače za električne automobile. I na samom tržištu BiH ima više vizija softverskih riješenja za pametne gradove. Startup Dwelt uspješno je implementirao svoju viziju pametnih gradova, objedinjujući sve komunalne i administrativne usluge na nivou jednog grada u postojeću platformu X, pametno softversko rješenje za energetski sektor. Ova platforma se razlikuje od onoga što se trenutno nudi na tržištu, jer u prvi plan stavlja korisnike i prirodni razvoj grada te, na osnovu podataka prikupljenih od lokalnih pružaoca komunalnih usluga, predviđa i ukazuje na potrebe za infrastrukturnim ulaganjima u dijelovima grada. U Dweltu smatraju da je to zdrav temelj svakog pametnog grada, jer na osnovu tih podataka predlažu i mjerenje buke, zagađenost vazduha, električne punjače za vozila ali i razvoj naselja, puteva i vodovodnih mreža.
Strategijom razvoja grada Banja Luka – koncept ‘pametnog grada’ definisan je kao jedan od četiri strateška cilja. Šta konkretno može da ponudi platforma najvećem gradu Srpske na koji način i u kojim oblastima nudi poboljšanje kvaliteta života?
Krneta: „Smart city platforma je zamišljena kao proizvod koji će građanima da poboljša kvalitet života, smanji zagađenje, poveća efikasnost lokalnih komunalnih preduzeća, predloži infrastrukturna poboljšanja i u isto vrijeme gradu omogući siguran i stabilan izvor prihoda. Smart city platforma ima za cilj da objedini sve komunalne usluge na nivou jednog grada, kako bi omogućila analizu i predviđanje razvoja grada. Tako, na primjer, čelnici Banjaluke i njenih komunalnih preduzeća od naše platforme mogu očekivati informacije gdje ima koliko stambenih objekata, gdje bi trebalo poboljšati komunalnu opremljenost da bi se povećali prihodi, koja javna ustanova je najmanje energetski efikasna i da li je potrebno ulaganje u nju, koliko je zagađenje vazduha u centru grada, a koliko na tranzitnim putevima, koja naselja nemaju vodovodnu mrežu, a rastu brojem stanovnika, gdje je grijanje slabije po žalbama građana, kolika će biti ukupna potrošnja električne energije jednog grada, da li negdje treba ulagati u distributivna mrežu jer je naselje poraslo itd.“
Da li je fokusu pametnog grada čovjek ili tehnologija?
Krneta: „U našoj viziji, za razliku od drugih, u fokusu je čovek, jer njegovo ponašanje daje najbolje inpute. Na osnovu tih podataka kreiraju se tehnološka rješenja koja su na usluzi građanima i ljudima koji upravljaju gradom. Drugim rječima građanima nudimo rješenja, a vlastima/menadžerima uštede.“
Sve ovo je jedino moguće uz pomoć čistih podataka, njihovoj obradi i analizi, koja je u DWELT-u bazirana na najnovijim naučnim istraživanjima vezanim za data science. U ovom segmentu, tvrde u ovom start-upu, već su prepoznati kao eksperti. Za sada su ti podaci dostupni samo pružaocima usluga, ali kako ističe Stefan Krneta, osnivač i CEO DWELT-a, želja im je da ti podaci budu dostupni i građanima i to tako što će platforma građanima omogućiti portal gdje će moći da vide analizu i predviđanje svoje potrošnje i sami utiču na svoju energetsku efikasnost i troškove.
Bitna stavka za implementaciju platforme jeste telekomunikaciona usluga. Početni skepticizam koje su imali u DWELT-u raspršili su telekom operateri koji su, u platfromi i njenim rješenjima vidjeli atraktivan proizvod, te su stoga i ponudili na testiranje svoju infrastrukuru.
Implementacijom projekata pametni gradovi benefiti, osim finansijskog su praktično nemjerljivi, jer direktno utiču na ukupni kvalitet života građana.
