U ugodnom ambijentu pivare i pivnice “The Master Craft Brewery” u Banjaluci u četvrtak veče Nenad Janković, alijas dr Nele Karajlić, promovisao je drugi dio romana i zamišljene trilogije “Solunska 28”.
Promociju su organizovale Pozitivne snage Srpske, a na njenom početku dr Karajlić je kazao kako je on kao muzičar svirao i u najvećim birtijama i na benzinskim pumpama, ali da kao pisac nikad do sada nije nastupio u jednoj pivari.
Iako njegovu ličnost, kako je istakao, često povezuju sa pivom, to se ne može reći za njegovu književnost. Da li ljubitelji piva ili književnosti, posjetioci Neletove promocije družili su se s piscem do samog fajronta. Riječ je dakako o fajrontu u pivnici, a ne onom u Sarajevu o kojem govori Neletova prva knjiga. Sve tri njegove knjige, nastavio je dalje, zahvalnost duguju burnoj istoriji Srba u dvadesetom vijeku jer, ističe on, umjetnost i nastaje zahvaljujući burnim vremenima.
“Za vrijeme najkrvavijih i bratoubilačkih ratova u Italiji pojavili su se Leonardo, Mikelanđelo, Rafaelo i Donatelo, a za vrijeme pet vijekova demokratije u Švajcarskoj izmišljen je samo sat sa kukavicom”, duhovit je bio Karajlić.
On se tokom promocije posebno osvrnuo na značaj Radio Beograda, koji je umnogome mjesto radnje njegovog romana i koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata (vrijeme radnje romana) bio najvažniji radio Nijemaca u okupiranoj Evropi.
Zanimljivo je da u samom uvodu knjige stoje tri datuma koja otkrivaju kada su Nijemci bombardovali Beograd, kada su ušli u njega i kada je Crvena armija oslobodila ovaj grad, uz napomenu da će čitalac lakše čitati štivo ukoliko poznaje ove činjenice. Karajlić je svoju bilješku pravdao riječima da je znanje umrlo.
“Zašto je umrlo? Previše je ljudi na planeti, a premalo je znanja. Drugo je kad određenu količinu znanja dijeli jedna milijarda, a drugo je kad određenu količinu znanja dijeli sedam milijardi. Znanje se dijeli na količinu ljudi. Nove generacije znaju sve manje zato što je liberalni kapitalizam gdje mi živimo sistem koji insistira na specijalizaciji čovjeka, da najbolje znaš ono što radiš, a o ostalom da pojma nemaš”, kazao je Karajlić. On je govorio i o tome da li je u liberalnom kapitalizmu teže napisati ili promovisati knjigu.
“Teže je napisati, naravno. Promocija je neka vrsta estradnog rada pomiješanog sa poznavanjem mentaliteta publike. Uvijek računaš na to da je prezentuješ na najbolji mogući način. To je jedna vrsta marketinga koju mora čovjek danas da ima u ovom svijetu u kojem je sve roba pa i književnost”, naveo je Nele.
On je dodao da je za njega lično kontakt sa publikom ipak nemjerljivo iskustvo.
“Kada ih vidite, kad popričate s njima dobijete posebno nadahnuće za dalji rad, a to je ono što svakom umjetniku najviše treba – nadahnuće”, zaključio je Karajlić.
Izvor: Nezavisne
