Dean Milanović najbolji je student Prirodno-matematičkog fakulteta banjalučkog Univerziteta, sa prosjekom ocjena 9,96. Na četvrtoj je godini hemije, opšti smjer.
Ne planira da ide “trbuhom za kruhom” u inostranstvo, već mu je plan da znanjem pomogne u unapređenju privrede Republike Srpske ili našeg obrazovnog sistema.
– Volio bih da se usavršavam u inostranstvu jer inostrane obrazovne institucije pružaju bolje mogućnosti za usavršavanje od domaćih. Svakako imam u planu da se nakon specijalizacije vratim u Republiku Srpsku i da kao uspješan hemičar učestvujem u unapređenju naše privrede ili našeg obrazovnog sistema, ukoliko se stekne mogućnost da se zaposlim kao asistent na matičnom fakultetu – nema dileme Milanović.
Smatra da je hemija veoma perspektivna nauka.
–Hemija je svuda oko nas – poručuje ovaj dvadesetjednogodišnjak iz Banjaluke, koji je rođen u Kivasu u Italiji.
Vjeruje da svoje znanje iz hemije može da primjeni u velikom broju oblasti, naročito kada se govori o industrijskim procesima.
Što se tiče nastavnog plana i programa i uopšte našeg obrazovnog sistema, Milanović smatra da se radi o dobro osmišljenom sistemu koji teži ka tome da uskladi znanja koja se stiču na fakultetu sa potrebama tržišta rada.
– O tome svjedoči i uvođenje novog plana i programa za studente novijih generacija na našem studijskom programu, poboljšanje uslova za rad u laboratorijama (kroz nabavku nove opreme) kao i organizovanje studentskih posjeta raznim fabrikama i institutima kako bi studenti mogli da uoče kako nešto što su teorijski naučili na predavanjima funkcioniše u praksi – objašnjava najbolji student sa PMF-a.
Iako smatra da je naš obrazovni sistem dobar, Milanović kaže da još ima određenih manjkavosti koje se prvenstveno ogledaju u relativno slabim uslovima za eksperimentalni i istraživački rad.
– Primjera radi, na Prirodno-matematičkom fakultetu postoji samo jedna glavna laboratorija koja može da primi dvadesetak studenata, a koju koriste studenti i sa studijskog programa Hemija i sa studijskog programa Biologija. Ponekad se dešava da imamo probleme sa izvođenjem vježbi zbog malog prostora, ali i zbog nedostatka određenih skupocjenih aparatura ili hemikalija. To u određenim trenucima predstavlja velik problem, ali svjestan sam i činjenice da je to problem koji ne može da se riješi preko noći, a usput se stalno radi na poboljšanju uslova za rad – kaže Milanović.
Osim toga, PMF, kako kaže, ima dobru saradnju sa Tehnoškim fakultetom, koji ima veći broj dobro opremljenih laboratorija, a koje korsite i studenti sa PMF-a.
– Veoma pozitivno gledam na saradnju naših fakulteta, jer se iz toga može vidjeti da se određeni problemi prisutni u našem obrazovanju ne ignorišu, nego postoji težnja da se oni riješe ne samo na nivou pojedinačnih fakulteta, nego i na nivou čitavog univerzita – naglašava Milanović.
Veoma cijeni svoje profesore i asistente, a posebno naglašava da nije imao nikakva negativna iskustva po pitanju saradnje na nastavnim kadrom.
– Svoje profesore i asistente smatram herojima u našem obrazovnom sistemu i to s razlogom. Oni su uvijek raspoloženi za saradnju i teže da uključe ne samo najbolje, nego generalno sve studente u nastavni proces i da im pomognu da se na što bolji način pripreme za ono što ih čeka nakon studija. Profesori i asistenti nam često naglašavaju kako ne treba da dolazimo na predavanja i vježbe samo da bismo dobili potpis ili bodove, nego i da bismo nešto naučili i znali kako da to primijenimo u praksi. Motivacija nastavnog kadra da studentima pruži što bolje obrazovanje predstavlja za mene veoma ozbiljnu podršku i motiviše me da nastavim da budem uspješan student i da jednoga dana izgradim uspješnu karijeru u svojoj struci – priča ovaj student.
Dvije godine uzastopno je bio stipendista Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske, odnosno Fonda „Dr Milan Jelić“. Planira da i ove godine konkuriše za ovu stipendiju.
Planovi za usavršavanje
Najbolji student PMF se nada da će po završetku studija uspjeti da se zaposli u struci.
– Planiram da se usavršavam u oblasti energetike jer je potrošnja električne energije i drugih energenata u porastu, a to je posljedica porasta stanovništva i potrebe da industrijska proizvodnja raste kako bi se zadovoljile potrebe stanovništa. To je ozbiljan problem, koji zahtijeva ozbiljan pristup kako bi se sagledalo na koji način može da se obazbijedi energija koja nam je potrebna – objašnjava Milanović.
Izvor: Srpskainfo
