Da li će u naselju Borik nići dva nova nebodera od po 14 spratova, a na Staroj autobuskoj stanici duga lamela, koja će centar Banjaluke preseći na dva dijela? Odgovor na ova pitanja otkriće ko je stvarni “vlasnik” Banjaluke: njeni građani ili bogati investitori?
Spomenuti neboderi i lamele, ali i mnoge druge višespratnice, ucrtani su u regulacione planove, koji su poslati na javnu raspravu. Predložena rješenja su, (ne)očekivano izvala otpor građana. Primjedbe pljušte, sazivaju se protesti, kruže peticije.
Naseljem Borik, koje je po mnogima urbanistički najuređeniji dio Banjaluke, još od prošle godine kruži peticija u kojoj se komšije upozoravaju da se na vrijeme suprotstave, kako se navodi, “urbicidu i betonizaciji”.
Danima se mještani Borika okupljaju ispred Osnovne škole “Vuk Karadžić”, a za večeras je na toj lokaciji najavljen “veliki protestni skup”.
Građani su se digli na noge zbog plana da se na prostoru današnje pijace u centru naselja podignu dva nebodera od 14 spratova, a na mjestu propale fabrike “Fruktona” zgrade od osam do deset spratova.
To ne dolazi u obzir. Izgradnjom nebodera se gubi prostor sadašnjeg parkinga, pa bi se od školskog dvorišta uzeo dio koji je nekad služio kao staza za trčanje, gdje je sada predviđen parking prostor – kaže Snežana Mitrović, koja sa suprugom i dvoje dece stanuje u blizini “Fruktone”.
– Zamislite kakav će biti problem za parkiranje? Povećaće se gustina naseljenosti, kapaciteti škole i vrtića su upitni, a naselje koje je jedno od najhumanijih za život u Banjaluci se dehumanizuje i betonira – kaže Snežana.
Podsjeća da u Boriku žive mnoge mlade porodice sa djecom i da djeci koja odrastaju u ovom naselju niko ne smije betonskim zidinama ograničiti djetinjstvo.
Njene komšije poručuju da lokalna vlast mora slušati i građane, a ne samo vlasnike krupnog kapitala.
Centar podijeljen na 2 dijela
– Znali smo da će se “Fruktona” rušiti, uostalom, nikome nije u interesu da živi pored ruinirane fabrike. Ali, neka grade aleje, dječja igrališta, parkove, a ne da se prostor zatrpava zgradama. Neka i nas, koji živimo ovdje pitaju šta mislimo i šta nam treba – poručuju stanovnici Borika.
Nedaleko odatle, u strogom centru grada, Banjalučani brinu slične brige. Nakon što je na Trgu Krajine ucrtan gorostas od 25 spratova, a na mjestu srušene vile kod Gradskog parka neboder od 15 spratova, na red je došla i Stara autobuska stanica.
Predviđeno je da se na toj lokaciji preko puta Muzeja savremene umjetnosti, koja se danas koristi kao parking, gradi “veliki stambeno poslovni kompleks sa četiri lamele od po osam spratova.”
Više od 2.000 građana potpisalo je peticiju protiv ovakvog rješenja, kojim bi se, kako ističu, centar grada, podijelio na dva dijela.
Uz to, navode oni, gradnjom ogromnog kompleksa u zoni Vile Paskolo ugrozio bi se ovaj spomenik kulture.
– Nacrt plana suštinski razara centar grada kao cjelinu, dezintegriše gradsko jezgro, prekida vezu između zapadnog i istočnog dijela centra grada, te zanemaruje neprocjenjivu vrijednost kulturno-istorijskih spomenika – ističu nezadovoljni građani.
Dodaju da su ugrožena elementarna ljudska prava stanara okolnih ulica, uključujući i pravo na zdrav i bezbjedan život i stabilnost građevina u trusnom gradu kakva je Banjaluke.
– Planirani objekat na lokaciji Stare autobuske će onemogućiti zdrav život stanarima postojećih zgrada u Ulici Nikole Tesle, Grčka, Branka Radičevića, Save Mrkalja, Milana Tepića i Kninska, koje bi izgradnjom planiranog objekta u potpunosti izgubile sunčevu svjetlost – navodi se, između ostalog, u peticiji.
Gdje je “graditeljski Ustav” Banjaluke?
Stanari spomenutih ulica, koji su potpisali peticiju i uputili primedbe na regulacioni plan, postavili su i ključno pitanje: šta je sa Urbanističkim planom Banjaluke?
Urbanistički plan je, kako se to obično kaže, “graditeljski ustav” jednog grada, dokument najviše važnosti, kojim se određuju gdje će biti park, a gdje put, škola ili stambena zgrada.
Regulacioni planovi bi se morali donositi na osnovu Urbanističkog plana, kao što zakoni moraju biti utemeljeni na ustavu.
Ali, Banjaluka nema Urbanistički plan. Posljednji, usvojen 1970. godine, nakon zemljotresa, istekao je još pred rat.
Novi Urbanistički plan, kojim bi se za narednih 20 godina jasno odredilo gde je čemu mjesto, nekoliko puta je krojen i najavljivan, ali nikad nije ugledao svjetlo dana.
Poslednji nacrt Urbanističkog plana izradila je banjalučka projektantska firme Urbis centar, 2021. godine, po narudžbi Gradske uprave.
Prema programskim smjernicama za njegovu izradu, jedan od ciljeva ovog dokumenta bio je očuvanje zelenih i javnih površina i mesta za odmor i rekreaciju u centru, kao i širenje grada ka periferiji i ruralnim naseljima.
Ovaj dokument još nije usvojen, zbog velikog broja primjedbi građana i struke.
Izvor: Srpskainfo
