Građani Banjaluke dostavili su Gradskoj upravi mišljenja, brojne primjedbe i prijedloge na Nacrt regulacionog plana za Paskolinu ciglanu, odnosno prostor definisan ulicama Vidovdanska, Vuka Karadžića, Jovana Dučića, Grčka i Nikole Tesle.
Gledajući Nacrt plana, pitaju se da li je moguće da se Banjaluka gradi ovako, kažu za Srpskainfo neki od građana potpisnika peticije, sa kojima smo razgovarali.
Naime, veliki dio stanara, u dijelu od tzv. Stare autobuske stanice do zapadnog tranzita izričito se protive bilo kakvom podizanju trajnih objekata na Staroj autobuskoj između ulica Nikole Tesle i Vidovdanske, kao i bilo kakvoj izgradnji i dogradnji u zoni nacionalnog spomenika Vile Paskolo u Grčkoj ulici.
Tvrde da su „skandalozna rješenja“ u Nacrtu koja ne ostavljaju prostora bilo kakvoj smislenoj stručnoj raspravi niti bilo kakvom konstruktivnom prijedlogu za poboljšanje Nacrta.
Kao prvo, na Staroj autobuskoj predviđena su dva izdužena nebodera – bolje rečeno, dva neprimjereno visoka dugačka „zida“.
Zatim, u zoni nacionalnog spomenika Vile Paskolo neprilično je predviđen ogroman kompleks.
Gdje je urbanistički plan?
Traže hitno usvajanje urbanističkog plana za najveći grad Srpske, kao strateškog dokumenta prostornog uređenja višeg ranga, sa kojim moraju biti usklađeni svi regulacioni planovi.
-Grad je po zakonu dužan da usvoji Urbanistički plan, a prema dostupnim informacijama izrađen je nacrt Urbanističkog plana, te je isti prošao javnu raspravu na koji su dostavljene primjedbe građana i ostalih zainteresovanih lica, ali već duži vremenski period se ništa ne preduzima na usvajanju plana. Nedopustivo je sjeckanje našeg grada na način na koji se to čini od strane gradskih vlasti, propuštanjem zakonom propisane dužnosti da se usvoji urbanistički plan. Gradski organi selektivno vrše svoja javna ovlaštenja i dužnosti, na što po zakonu nemaju pravo: sa jedne strane, izbjegava se zakonom propisana dužnost da se usvoji urbanistički plan, a sa druge strane, gradski organi se obilato koriste javnim ovlaštenjem da donose regulacione planove – čime se doslovno sjecka grad – navode u dopisu u koji je Srpskainfo imala uvid.
„Razaranje centra grada“
Kako kažu, naročito je takva dokazana praksa gradskih vlasti nedopustiva za širi centar grada koji se sa stanovišta prostornog uređenja i urbanog planiranja mora sagledavati kao jedna cjelina.
-Nacrt plana suštinski razara centar grada kao cjelinu, dezintegriše gradsko jezgro, prekida vezu između zapadnog i istočnog dijela centra grada, te zanemaruje neprocjenjivu vrijednost kulturno-istorijskih spomenika – upozoravaju građani.
Iako je riječ o dijelu gradskog jezgra, neposredno u blizini glavne gradske ulice, Nacrt plana bavi se suštinski isključivo blokom poznatim pod neformalnim nazivom „Paskolina ciglana“ (između ulica Vuka Karadžića, Jovana Dučića, Grčke i Vidovdanske), kojem je „sasvim slučajno“ dodato područje „Stare autobuske“, koje inače ne spada u tzv. zonu „Paskoline ciglane“. Ispuštene su okolne ulice i blokovi koji svi zajedno čine jednu cjelinu. Ispuštena je i druga strana Vidovdanske ulice.
Tu kao primjer navodimo ispuštanje Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske iz obuhvata Nacrta Plana. Ovaj kulturno-istorijski spomenik utkan u prepoznatljivi identitet Banjaluke nalazi se na samo nekoliko metara od „Stare autobuske“, tj. doslovno preko puta planiranoga dugačkog nebodera, a pri tome ostao je izvan obuhvata Nacrta Plana, nekim čudom (!?). Predviđeno rješenje „Stare autobuske“ do apsurda obesmišljava ulogu i položaj Muzeja, zaklanja ga i onemogućava vidljivost iz svih uglova u široj vizuri i na taj način poništava njegovu vrijednost i prepoznatljivost kao jednog od vizuelnih simbola grada – navodi se.
„Suprotno ljudskim pravima“
Takođe, Nacrt regulacionog plana suprotan je osnovnom ljudskom pravu na zdravu životnu sredinu – koje uz sunce, čist vazduh, vodu, zemljište, uključuje i stabilnost građevina u jednom trusnom gradu poput Banjaluke.
-Planirani objekat na lokaciji Stare autobuske će onemogućiti zdrav život stanarima postojećih zgrada u Ulici Nikole Tesle, Grčka, Branka Radičevića, Save Mrkalja, Milana Tepića i Kninska, koje bi izgradnjom planiranog objekta u potpunosti izgubile sunčevu svjetlost, imajući u vidu njihovu orijentaciju, okrenutost ka istoku. Nacrt se zapravo ni ne bavi ukupnim uticajem na životnu sredinu na sadašnje stanare i buduće stanare, izgradnjom planiranih zgrada, a naročito izgradnjom planirane zgrade na Staroj autobuskoj – navode građani.
Takođe, Nacrtom predviđeni objekti na lokaciji „Stare autobuske“ su apsolutno neprihvatljivi i pogubni ne samo za urbanu strukturu grada već i za prosječnog čovjeka kao pojedinca.
„Zelena varka“
-Taj prostor, gdje se sada nalazi parking, zapravo je jedno urbano „ostrvo“ u samom centru grada koje čini poveznicu između dva nerazdvojna dijela centra grada, njegovog istočnog i zapadnog dijela koji zajedno čine gradsko jezgro (pa tako i nazivi pripadajućih mjesnih zajednica ne slučajno nose nazive Centar I i Centar II). Predloženo rješenje za prostor „Stare autobuske“ sa dva neprirodno uska izdužena nebodera sa ucrtanim zelenilom na kosom krovu i zelenim prolazom ka centru grada, neposredno pored vrlo prometne saobraćajnice i bez mjesta za pravo drveće, treba da nas zavede da povjerujemo da je riječ o „modernom“ ili „zelenom“ rješenju. Predloženi neboderi to svakako nisu; oni su apsolutno besmislena, nelogična barijera posred centra grada koja dijeli dva dijela do sada povezana postojećim prizemnim parkingom – navode Banjalučani u dopisu gradskim ocima.
Kako kažu, upravo te okolne ulice koje se preko ovog ostrva povezuju sacentrom grada ispuštene su, i to bez ikakve logike i suprotno principu integralnog pristupa prostornom uređenju.
Beton i temperatura
Tvrde da prisustvo ogromne količine betona u ovom krugu bi značajno povećala temperaturu u toplijim mjesecma, a ljeti do značajno većih temperatura od prosječne izmjerene u gradu.
Građani u dopisu navode i svoje prijedloge u vezi sa Starom autobuskom stanicom.
-Gradska uprava da promišlja o zoni „Stare autobuske“ onako kako to promišljaju napredni gradovi. Takva uska urbana ostrva između dviju ulica pretvorena su u zelene oaze, uz eventualno određeni dodatni prizemni sadržaj kojim se upotpunjuje kulturna, turistička, gastronomska ponuda u gradu. Neophodno je uzeti u obzir prilikom planiranja značaj javnih institucija u ovom području, ali i i reprezentativnost već izgrađenih objekata, Muzeja savremene umjetnosti RS, Ustavnog suda RS, Centralne banke BiH. Grad Banjaluka, koji svakako ima malo investicija u kulturu, trenutno najprofitabilniji kulturni objekat bi bio spreman “zazidati”. Grad bi se morao aktivirati po pitanju pronalaska kompromisa, da li u vidu razmjene zemljišta ili zajedničkog razvoja “stare autobuske”. Jedno od rješenja je Grad uz zamjenu zemljišta sagradi parking garažu ispod lokacije i javne i parkovske sadržaje iznad tla – navode.
Paskolina vila
Takođe, neprihvatljiva im je bilo kakva gradnja u zoni nacionalog spomenika Paskoline vile.
-Postavlja se pitanje šta se i zašto to tačno krije od javnosti iza markirane katastarske čestice sa Paskolinom vilom, u Nacrtu plana na nezakonit način, tako što je dat jedino teško čitljiv tekstualni opis buduće gradnje u zoni nacionalnog spomenika, potpuno nerazumljiv običnom građaninu. Jasno je da se na taj način namjerno sakriva stvarna namjera u pogledu namjene, horizontalnih gabarita i spratnosti planiranog objekta, sa podzemnom garažom. Ovaj tekstualni opis u Nacrtu plana na ovoj parceli k.č. br. 3246/1 od 3.658 m2 predviđa koeficijent zauzetosti od 0,8, koeficijent izgrađenosti 4,2, i visinu (spratnost) objekta: dvostruko viši visine od Paskoline vile, a što zapravo znači zauzimanje i betoniranje 80 odsto površine parcele i kompleks od mogućih preko 15.000 kvadrata korisne površine – navode građani Banjaluke.
Poručuju da je potpuno neprihvatljiva je izgradnja sa bilo koje strane vile, iznad i ispod parcele u kontekstu svih važećih propisa o zaštiti nacionalnih spomenika.
–Gradska uprava sa gradonačelnikom na čelu i Gradska skupština, imaju zakonsku dužnost, ali i moralnu odgovornost da zaštite apsolutno svaki kulturno-istorijski spomenik od svakog oblika propadanja (ne samo neke po proizvoljnom vlastitom izboru), bilo zbog nekorištenja od strane nezainteresovanog vlasnika bilo zbog njegovog namjernog propuštanja da zaštiti kulturni spomenik (sve ne bi li se konačno srušio!) – navodi se u primjedbama Gradaskoj upravi.
Naglašavju da je dužnost Gradske upravem gradonačelnika i Skupštine Grada da se prilikom prostornog planiranja staraju o gradu kao zajedničkoj vrijednosti i dobru svih njegovih građana, a to je u ovom slučaju izostalo.
–Gradske vlasti dužne su da se staraju da se grad razvija po mjeri čovjeka i svih njegovih stanovnika, a da grad pri tome očuva svoja materijalna i nematerijalna kulturna dobra i kulturno-istorijsku baštinu, kao i zdravu životnu sredinu. Dvije hiljade predatih potpisa građana Banjaluke na nacrt plana za 5 dana, uz napomenu da se potpisi i dalje skupljaju – zaključuju građan.
Izvor: Srpskainfo
