Pravoslavni vjernici, koji poštuju julijanski kalendar, danas slave najradosniji hrišćanski praznik Božić – rođenje Isusa Hrista.
Pored SPC, Božić 7. januara proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora i egipatski Kopti.
Božić je, uz Uskrs, jedan od dva najveća hrišćanska praznika, a slavi se tri dana.
Taj datum se prvi put pominje kao praznik 336. u jednom rimskom kalendaru. Do 16. vijeka svi hrišćni su Božić slavili istog dana, nakon 1582, kada je Vatikan prihvatio Gregorijanski kalendar, pojavljuju se razlike.
Na Božić u srpskom narodu je uobičajen pozdrav “Hristos se rodi”, a odgovara se “Vaistinu se rodi”.
Božić je uvijek mrsni dan, kojem je prethodio 40-odnevni božićni post, koji predstavlja pročišćenje duha i tijela. Običaj je da se za Božić napravi česnica u koju se stavlja zlatni novčić i koja se lomi rukama. Vjeruje se da će onaj ko u svom parčetu pronađe zlatnik imati sreće u nastupajućoj godini.Osim toga, trpeza je bogata, a po običaju se na njoj nalazi i božićna pečenica.
Jedan od običaja je i da prvi gost na Božić, položajnik, dobije simboličan poklon.
U gotovo svim pravoslavnim hramovima održavaju se danas liturgije povodom Božića.
U Božićnoj poslanici patrijarh SPC Irinej je poručio da pravoslavnu vjeru treba čuvati po svaku cijenu, te da ne smijemo zaboraviti ni Staru Srbiju, odnosno Kosovo i Metohiju, jasenovačke i žrtve drugih stratišta.
