Vlasnik banjalučke firme „Grand trade“ Mile Radišić, koji služi trogodišnju zatvorsku kaznu zbog kriminala u poznatoj aferi „Medicinska elektronika“, podnio je službeni zahtjev za uslovno puštanje na slobodu, koja će mu biti i odobrena, bez obzira na to što je bio devet mjeseci u bjekstvu od pravde, ekskluzivno saznaje poslovni portal CAPITAL.ba.
Zahtjev za uslovno puštanje na slobodu Radišić je Komisiji za uslovni otpust, koja je formirana pri Ministarstvu pravde, podnio 29. septembra, a konačnu odluku Komisija bi trebalo da donese u toku ovog mjeseca.
„Zahtjev će mu biti odobren jer „ispunjava sve zakonske uslove“, odnosno odslužio je dvije trećine kazne“, rekao je dobro obavješten izvor CAPITAL-a, dodajući da na odluku Komisije ne utiče to što je bio u bjekstvu.
Radišiću, koji je osuđen na tri godine, kazna ističe 18. jula 2018. godine. Ako mu se odobri uslovni otpust, to znači da iz zatvora izlazi osam do devet mjeseci prije nego što mu ističe redovna kazna.
Prema zakonu, kada Komisija prihvata zahtjev za uslovno puštanje, podnosiocu izriče mjere zabrane napuštanja državne granice i obavezno javljanje svakih 15 dana u policiju dok traje uslovni otpust.
Dunjić ljut što javnost interesuje Radišić
Član Komisije za uslovni otpust i pomoćnik ministra pravde RS u Resoru za izvršenje krivičnih sankcija Pero Dunjić rekao je za CAPITAL da još nije poznat datum odražavanja sjednice, a na pitanje da li je Radišić uputio zahtjev za uslovno puštanje na slobodu rekao je da ga „ne maltretiramo“.
„Nemojte me maltretirati. Šta Mile Radišić? Ne znam da li je uputio zahtjev. Mi imamo 1.200 osuđenih lica. Postavljate pitanja koja nemaju smisla. Što je to Mile Radišić toliko bitan? Još nismo dobili nijedan zahtjev od rukovodilaca ustanova“, rekao je Dunjić za CAPITAL krajem prošle sedmice kada smo počeli istraživati da li je Radišić uputio zahtjev, a za što smo potvrdu dobili danas iz više dobro obavještenih izvora.
KPZ Tunjice kod Banjaluke: Osuđenike vezivali i tukli?Uslovi za otpust osuđenih lica
U skladu sa Krivičnim zakonom RS i Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija osuđena lica se mogu uslovno pustiti na slobodu ukoliko se osnovano može očekivati da više neće činiti krivična djela i da je kazna postigla svrhu kažnjavanja.
Raniji Krivični zakon RS je propisivao da osuđeno lice mora izdržati polovinu kazne da bi imalo mogućnost uslovnog puštanja na slobodu, dok je novim zakonom propisano da mora izdržati dvije trećine kazne zatvora.
Prema informacijama CAPITAL-a, Komisija za uslovni otpust trebalo bi da zasjeda u toku ovog mjeseca, a pri donošenju odluke o puštanju osuđenih lica na prijevremenu slobodu posebno uzima u obzir da li su osobe ranije osuđivane, njihovo ponašanje tokom izdržavanja kazne, kao i lično učešće u procesu prevaspitanja.
Bitni uslovi za konačnu odluku Komisije su i stav osuđene osobe prema učinjenom krivičnom djelu, procjena ponovnog činjenja krivičnih djela, ostatak neizdržanog dijela kazne, te osnovanost prijedloga za uslovni otpust.
Komisija ima pet članova, među kojima su predstavnik Ministarstva pravde RS, sudija Vrhovnog suda RS ili sudija okružnog suda te tri nezavisna člana iz relevantne stručne oblasti.
Mile Radišić se javio na izdržavanje trogodišnje kazne zatvora u Kazneno-popravni zavod (KPZ) Tunjice u Banjaluci 18. novembra 2015. godine, i to nakon što je gotovo devet mjeseci bio u bjekstvu.
Radišić je na izdržavanje trogodišnje kazne zatvora zbog malverzacija akcijama banjalučke “Medicinske elektronike“ trebalo da se javi u martu 2015. godine, ali to nije učinio i skoro devet mjeseci je bio van granica RS, a pretpostavljalo se da je boravio u Srbiji.
On je još krajem 2013. godine osuđen na tri godine pred Okružnim sudom u Banjaluci zbog toga što je manipulisanjem cijenama Medicinske elektronike, te podstrekavanjem i širenjem lažnih informacija oštetio Republiku Srpsku za više od 550.000 evra.
Radišić je iskoristio „propust“ policije i tužilaštva da protiv njega pokrenu i finansijsku istragu, pa je u međuvremenu tužio Investiciono-razvojnu banku (IRB) RS jer mu nije vratila 183.000 KM kojima je kupio akcije Medicinske elektronike, a koje su, nakon što je osuđen na kaznu zatvora vraćene IRB-u, o čemu je CAPITAL već pisao.
Javnosti je poznat i po gradnji stambeno poslovnog objekta u banjalučkom takozvanom Picinom parku u koji je uloženo desetine miliona maraka, zbog čega su danima trajali protesti građana.
Izvor: Capital.ba