Razvojem urbanizacije i izgradnjom zgrada u okolini meteorološke stanice Banjaluka počelo se s aktivnostima izmještanja stanice iz naselja Lazarevo na novu lokaciju u kampusu Univerziteta u Banjaluci, u blizini botaničke bašte.
Ovo je potvrdio za “Nezavisne” Igor Kovačić, v.d. pomoćnika direktora za meteorologiju u Republičkom hidrometeorološkom zavodu, a prema njegovim riječima, najvažniji uslov Zakona o hidrometeorološkoj službi koja podliježe tehničkim pravilima Svjetske meteorološke organizacije je da stanica oslikava preovlađujuće uslove šire lokacije te da visoki objekti budu što više udaljeni od stanice.
“Aktivnosti pri izmještanju stanice su u toku i već je potpisan ugovor sa Univerzitetom Banjaluka, ali sve zavisi od dozvola kada će ona biti premještena. I dalje je na ovoj stanici visok stepen pouzdanosti i tačnosti podataka za Banjaluku. Podaci koji se dobiju mjerenjem u blizini novoizgrađenih objekata nisu netačne informacije, budući da se mjere tačnim instrumentima, već su malo izmijenjeni zbog promjene okoline”, kazao je Kovačić.
Objasnio je da postoje pravila kada urbanizacija utiče na samu stanicu.
“Najbolja opcija je da stanica neprekidno radi na jednom mjestu dugi niz godina, i to najmanje 30, što je klimatološki period za dobijanje klimatoloških prosjeka meteoroloških elemenata i parametara”, kazao je Kovačić.
Nebojša Kuštrinović, poznati meteorolog i bivši direktor Hidrometeorološkog zavoda RS, kazao je za “Nezavisne” da u blizini ove stanice ne bi trebalo uopšte da bude dozvoljena gradnja objekata.
“Ove zgrade i benzinske pumpe oko zgrade Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske apsolutno su izmijenile mikroklimu tog prostora. Sve je poremećeno. Ova stanica više nema rejting kakav je nekada imala”, istakao je Kuštrinović.
Prema njegovim riječima, bivšim prostornim planom naselja Lazarevo u blizini je planiran arboretum.
“Kada sam ja bio direktor, imali smo neka sredstva da napravimo u blizini zgradu, ali to nam nije dozvoljeno, kako zbog prostornog plana, tako i zbog međunarodnih zakona po kojima se ništa u blizini meteorološke stanice ne smije graditi”, naveo je Kuštrinović.
Dodao je da ovo ne utiče na tačnost podataka, jer su svi instrumenti ispravni, ali remeti dugogodišnji niz i promijenilo je mikroklimu tog prostora.
“Treba vjerovati podacima, ali izgubili smo onaj kvalitetni niz koji je za nas klimatologe veoma važan. Izgubili smo niz, ali su mjerenja vrlo kvalitetna”, istakao je Kuštrinović.
Naveo je da Banjaluka nije radila mikroklimatska mjerenja te da nema klimatološku sliku od 1996. godine.
“Potrebna je nova mikroklimatska slika kako bi se znalo kako postavljati zgrade i gdje šta graditi zbog razvjetravanja, mikroklime, borbe protiv požara. Sve se mora obraditi prije nego što se nešto počne graditi”, zaključuje Kuštrinović.
Izvor: Nezavisne
