Na Međunarodni dan djeteta, koji se obilježava širom svijeta, učenici banjalučke Osnovne škole “Ivo Andrić” su ukazali na jedno od najugroženijih dječjih prava, a to je pravo na zaštitu od nasilja i zlostavljanja s aspektom na vršnjačko nasilje, te su istakli da je srećno djetinjstvo upravo ono bez nasilja.
Jana Medarević, učenica osmog razreda OŠ “Ivo Andrić”, kaže da se dječja prava mogu povezati s ljudskim pravima, kao što je pravo na život i pravo na slobodu.
Ona kaže da u školi ovaj dan obilježavaju tako što će multimedijalnom prezentacijom ukazati učenicima nižih razreda zašto su važna dječja prava, s aspektom na vršnjačko nasilje.
“Vršnjačkog nasilja ima u svakoj školi, samo zavisi u kojoj mjeri. Najčešći razlozi tome su sukob među učenicima, među odjeljenjima oko nebitnih i bezazlenih stvari. Neki učenici žele da predstave drugu stranu sebe i postanu takozvana faca škole, te zbog toga dolazi do tuča i verbalnih uvreda”, kaže Jana.
Ona kaže da je srećno djetinjstvo ono bez vršnjačkog nasilja te da ga ne čine materijalne stvari, nego su to pravi prijatelji s kojima se dijele i srećni i tužni trenuci.
Za Ivu Cvijić, učenicu osmog razreda ove škole, jedno od bitnijih prava djece je da imaju porodicu i slogu u njoj.
Kako kaže Iva, vršnjačkog nasilja ima svagdje i svako je bar jednom bio svjedok nasilja ili je učestvovao u njemu.
“U školama se ono najviše dešava zbog svađa ili nesloge. Može se spriječiti boljom edukacijom i prevencijom kod djece”, kaže Iva, koja ističe da srećno djetinjstvo za djecu predstavlja vrijeme provedeno s roditeljima.
Janina i Ivina prijateljica Ana Bašić, koja je takođe osmi razred, kaže da svako dijete treba da ima pravo na slobodu, školovanje, sreću i lijep život.
“U našoj školi se Međunarodni dan djeteta obilježava s aspektom na vršnjačko nasilje, jer ga ima i u školama, na ulicama, na igralištima, te ćemo mi prezentacijom ukazati na to kako ga spriječiti i kakve posljedice može izazvati. Sve se može riješiti na miran način”, kaže Ana.
Ona ističe da većina njenih drugara ima srećno djetinjstvo, ali da ima i izuzetaka, jer dio njih nema dobre odnose u porodici ili uslove za obrazovanje.
Tokom posjete ovoj školi bili smo i u učionici s učenicima drugog razreda, gdje su nam Milica, David i Marko rekli da im srećno djetinjstvo predstavljaju putovanja, druženja, te da i oni i njihovi roditelji budu srećni kada dobiju dobre ocjene.
“Srećno djetinjstvo i sreća je kad mogu raditi ono što želim, kad se desi nešto što ja volim. Putovanjima, drugarima i dobrim ocjenama se radujem, to je meni sreća”, pojasnio nam je Marko.
Nela Kačmarčik, voditeljica komunikacija u UNICEF-u, rekla je da ovaj dan obilježavaju s naglaskom na srećno djetinjstvo, te da raznim aktivnostima podsjećaju na to.
Ona ističe da neka djeca u BiH imaju srećno djetinjstvo, dok ga nažalost druga djeca nemaju.
“Cilj nam je da na ovaj dan podsjetimo sve da razmišljaju o djeci koja nemaju srećno djetinjstvo svaki dan, te da razmislimo o tome šta sve možemo učiniti kako bismo svakom djetetu osigurali srećno djetinjstvo. Idealno bi bilo da dijete ima priliku za obrazovanje, za inkluzivno obrazovanje, da ima zdravstvenu zaštitu, socijalnu zaštitu i da je cjelokupan sistem usmjeren na dijete, te svi koji donose odluke stvaljaju interese djeteta na prvo mjesto”, kaže Kačmarčikova.
Naglašava da dijete treba da ima sistemsku podršku i da odrasta u srećnoj porodici.
Izvor: Nezavisne
