Loša godina i za pčelare

Pronaći provjereno dobar domaći med u Srpskoj je ovog ljeta izuzetno teško, u šta su se uvjerili brojni kupci koji su pokušali da obnove kućne zalihe ljekovite namirnice.
Godina je, po prinosu, kažu pčelari, lošija i od prethodne, za koju su mislili da ne može biti gora, zbog čega meda za prodaju ima vrlo malo. Ovogodišnji med je, potvrđuju, prilično teško kupiti.

– Mi smo navikli na loše godine i radosni smo kad je loša godina!? Ovo je, naime, katastrofalana godina. Pčelari neće biti u mogućnosti ni da budu na nekoj nuli, već će morati da prihrane pčele za zimu, tako da će to iziskivati velike finansijske troškove – kaže predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Damir Barašin.

Skromni prinosi
Konkretno, to ne znači da ovogodišnjeg meda nema uopšte, već da su prinosi vrlo skromni, pa i ponuda na tržištu.
Ljudi su, recimo, ove godine izvrcali od tri do sedam kilograma po košnici, što nije rentabilno i zato mi kažemo da je godina katastrofalna. U prosjeku bi to trebalo biti oko 15 kilograma, a za one koji sele na paše sve ispod 20-25 kilograma je neprihvatljivo. To bi trebalo da imamo u nekim normalnim godinama po košnici – objašnjava Barašin.
Na to je prvenstveno uticalo vrijeme, koje je u maju bilo jako loše, kao i u prvoj polovini juna. Poslije toga biljke jednostavno nisu medile.

– Imamo situaciju, recimo, da su ljudi vodili na pašu vrijeska i tamo gdje se on pojavljuje, jednostavno ne medi. Mislim, ipak, da klimatske promjene koje se dešavaju ostavljaju velikog traga na pčelarstvo i nije isto pčelariti sada i prije desetak godina. Svaka godina je izazov za sebe i to se već ponavlja ko zna koju godinu za redom, što već ima posljedice da ljudi odustaju od pčelarenja. Pčelari koji su imali po 100-150 košnica više to ne mogu da rade i finansiraju, pa odustaju – kaže Barašin, dodajući da u RS ima oko 3.000 registrovanih pčelara i daleko više neregistrovanih.
Niska temperatura je uticala i na pčelinja društva, te je stradala jedna količina pčelinjeg legla i dio pčela.

– To je na neki način doprinijelo da dođe do zastoja u razvoju kada je kritično doba u razvoju pčelinjeg društva. Na to se nadovezalo i rojenje pčelinjih društva, koje je indirektno posljedica ovog ranije. Rojenjem se gubi na snazi društva, koje onda nije sposobno da iskoristi pašu. To su neki faktori koji su uticali na proljeće, a poslije je i kišni i sušni period uslijedio tokom ljeta, te je uopšteno loša godina što se tiče vremena – objašnjava univerzitetski profesor pčelarstva i pčelar iz Gradiške Goran Mirjanić.

Kako ističe, pčelari su se već uveliko ove godine posvetili pripremi za zimu i niko ne razmišlja o medu. Umjesto toga, masovno su krenuli sa prihranom i zdravstvenom zaštitom svojih pčela protiv štetočina. Sve to ove godine je, kaže, počelo mnogo ranije nego što se radi kada su normalni uslovi za pčelarenje.
Viber
Godina je, po prinosu, kažu pčelari, lošija i od prethodne, za koju su mislili da ne može biti gora, zbog čega meda za prodaju ima vrlo malo. Ovogodišnji med je, potvrđuju, prilično teško kupiti.

– Mi smo navikli na loše godine i radosni smo kad je loša godina!? Ovo je, naime, katastrofalana godina. Pčelari neće biti u mogućnosti ni da budu na nekoj nuli, već će morati da prihrane pčele za zimu, tako da će to iziskivati velike finansijske troškove – kaže predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Damir Barašin.

Skromni prinosi
Konkretno, to ne znači da ovogodišnjeg meda nema uopšte, već da su prinosi vrlo skromni, pa i ponuda na tržištu.

– Ljudi su, recimo, ove godine izvrcali od tri do sedam kilograma po košnici, što nije rentabilno i zato mi kažemo da je godina katastrofalna. U prosjeku bi to trebalo biti oko 15 kilograma, a za one koji sele na paše sve ispod 20-25 kilograma je neprihvatljivo. To bi trebalo da imamo u nekim normalnim godinama po košnici – objašnjava Barašin.

PROČITAJTE JOŠ
SPREMITE SE ZA ZIMU Med efikasniji od antibiotika kod upala gornjih disajnih puteva
NEMA BAGREMOVOG MEDA Loša godina za prijedorske pčelare
Na to je prvenstveno uticalo vrijeme, koje je u maju bilo jako loše, kao i u prvoj polovini juna. Poslije toga biljke jednostavno nisu medile.

– Imamo situaciju, recimo, da su ljudi vodili na pašu vrijeska i tamo gdje se on pojavljuje, jednostavno ne medi. Mislim, ipak, da klimatske promjene koje se dešavaju ostavljaju velikog traga na pčelarstvo i nije isto pčelariti sada i prije desetak godina. Svaka godina je izazov za sebe i to se već ponavlja ko zna koju godinu za redom, što već ima posljedice da ljudi odustaju od pčelarenja. Pčelari koji su imali po 100-150 košnica više to ne mogu da rade i finansiraju, pa odustaju – kaže Barašin, dodajući da u RS ima oko 3.000 registrovanih pčelara i daleko više neregistrovanih.

Vremenske oscilacije

Niska temperatura je uticala i na pčelinja društva, te je stradala jedna količina pčelinjeg legla i dio pčela.

– To je na neki način doprinijelo da dođe do zastoja u razvoju kada je kritično doba u razvoju pčelinjeg društva. Na to se nadovezalo i rojenje pčelinjih društva, koje je indirektno posljedica ovog ranije. Rojenjem se gubi na snazi društva, koje onda nije sposobno da iskoristi pašu. To su neki faktori koji su uticali na proljeće, a poslije je i kišni i sušni period uslijedio tokom ljeta, te je uopšteno loša godina što se tiče vremena – objašnjava univerzitetski profesor pčelarstva i pčelar iz Gradiške Goran Mirjanić.

Kako ističe, pčelari su se već uveliko ove godine posvetili pripremi za zimu i niko ne razmišlja o medu. Umjesto toga, masovno su krenuli sa prihranom i zdravstvenom zaštitom svojih pčela protiv štetočina. Sve to ove godine je, kaže, počelo mnogo ranije nego što se radi kada su normalni uslovi za pčelarenje.

BIĆE VIŠE FALSIFIKATA
Mislim da će sada veliki “podstrek” dobiti i falsifikatori meda, te određeni uvoznici, koji će uvoziti med po nižoj cijeni iz susjednih zemalja, sumnjivog porijekla. Naša preporuka kupcima je da prvenstveno obrate pažnju šta piše na deklaraciji o zemlji porijekla meda, kao i da, dok još ima imalo domaćeg meda, kupe u većoj količini i obezbijede se do narednog aprila i maja, kada se možemo potencijalno nadati novoj količini meda i prinosima, savjetuje Goran Mirjanić.

Izvor: Srpskainfo

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije BLmojgrad portala. Ostavite komentar:
PODIJELI