Da li tehnologija utiče na čovječanstvo?
Piše Ognjen Nedić diplomirani sociolog iz Banjaluke.
Na pitanje novinara o tome kako funkcioniše algoritam vezan za pretrage na društvenoj mreži Fejsbuk, Mark Zakerberg izjavio je da „Vjeverica koja umire ispred vaše kuće možda je relevantnija za vaše interese trenutno nego ljudi koji umiru u Africi”. To znači da smo se preselili u svijet u kojem nam novi digitalni mediji prikazuju stvari koje misli da želimo da vidimo, ali ne i nužno ono što mislimo da želimo ili trebamo da vidimo.
Drugim riječima, algoritamska priroda digitalnih novih medijskih platformi stvara filter balone, gdje mi kao potrošači medija više ne odlučujemo šta ulazi u ekrane i šta se uređuje. Što se tiče svjetske politike, ova algoritamska logika čuvanja podataka protivi se ideji izbalansiranog gledanja, jer je tehnologija sama po sebi – nepoznata većini korisnika. Generišu se informacije za koje sam sistem smatra da najbolje odgovaraju našim političkim interesima.
Više ne odlučujemo šta je važno, neprijatno ili izazovno u našem pogledu na svijet. Umjesto toga, algoritmi su ti koji sve više odlučuju šta ćemo vidjeti, i što je još važnije, ono što ne želimo da vidimo. Digitalna tehnologija nas je više udaljila, a ne približila ideji da smo izloženi mnoštvu i raznolikosti pogleda na svjetsku politiku.
Tehnologija nikad nije neutralna. Umjesto toga, mijenja nas kao pojedince i kao društva, i fizički i temperamentno. Odnosno, ona mijenja naše razumijevanje nas i to ko smo.
2014. godine, Lućiano Floridi, profesor sa Univerziteta Oksford, objavio je “Četvrtu revoluciju”, knjigu u kojoj istražuje kako današnja informatička sfera oblikuje ljudsku stvarnost. Davno, odavno smo mislili da smo u centru univerzuma, bukvalno, centar svih zvijezda, svih planeta, svih galaksija. A onda je Kopernik došao i rekao: “Izvinite, ali nalazite se na maloj maloj planeti koja obilazi Sunce, niste čak ni u središtu galaksije”. Odgovor na to je uslijedio, pa možda nismo u centru vasione, ali na planeti Zemlji mi smo najbolji proizvod bilo čega. A onda je došao Darvin i istakao, “ali niste u centru životinjskog svijeta”. Ako čitate Paskala, on je isticao da mi imamo kontrolu nad svojim idejama. A onda je došao Frojd i rekao: “ni ti nisi u centru svog mentalnog života”. Baš tako ni mi nismo u središtu informatičke sfere. Dijelimo je sa poluinteligentnim predmetima, životinjama, pametnim gradovima,
pametnim telefonima i tako dalje, tako da je bolje da još jednom razmislimo o tome. To nas prisiljava da preispitamo našu osnovnu prirodu i ulogu u svemiru.
Nismo u središtu svemira (to nam je pokazala i Kopernikova revolucija). Mi se prirodno ne razlikujemo / razlikujemo od ostatka životinjskog svijeta (Darvinova revolucija je to odala). Daleko smo od toga da budemo u potpunosti svjesni sebe (Frojdova revolucija).
Umjesto toga, postajemo informacioni organizmi, koji sa drugim vrstama dijele globalno okruženje, na kraju sačinjeno od informacija.
Što dovodi do zaključka da današnje informacione i komunikacione tehnologije mijenjaju nas kao ljudska bića i društva.
